Književni kritičar u svojim analizama razmatra strukturu i kompoziciju djela, pripovjedne postupke, jezik i stil, karakterizaciju likova, odnos djela prema književnoj tradiciji, originalnost, kulturni i povijesni kontekst, i od kritičara se očekuje da ocijeni u kolikoj je mjeri autor u tome uspio, pri čemu bi trebao odvojiti osobni ukus od vrijednosnog suda.

Razvoj čitateljskih navika i čitanja iz gušta podrazumijeva raznolikost, izbor i aktualnost, a bez toga sve ostaje na razini deklaracija. U strateškim dokumentima naglasak je na digitalizaciji, kompetencijama i infrastrukturi, dok se školske knjižnice nedovoljno pojavljuju kao razvojni prioritet. Odgovornost se prebacuje na osnivače, što znači da kvaliteta knjižnice nerijetko ovisi o lokalnim okolnostima.

Bili smo vrlo otvoreni i nismo ograničavali sadržaj nego smo htjeli prepustiti osamnaestogodišnjacima da sami odluče što žele gledati, čitati i koje predstave žele posjetiti. To nije potpora knjižarskom sektoru, nije potpora nakladnicima niti kino-sektoru, nego projekt čiji je cilj potaknuti mlade ljude da konzumiraju kulturu.

Besmisleno je to gomilanje ukoričenog papira po skladištima, bez ideje i potrebe da završi na noćnim ormarićima i u regalima hrvatskih stanova. A s visokom krajnjom cijenom knjige i ovim modelom financiranja, nepotreban je i napor gospodarstvenika da prodaju ono što su proizveli – jer im je financijska podrška javnih sredstava dovoljna (naravno, ovo govorim s malo pretjerivanja).

Top-liste nisu samo 'slova i brojke', one su instrument koji (ako je ispravno postavljen i ako se njegovi rezultati mjerenja kvalitetno interpretiraju) može poslužiti i kao podstrekač sporazumijevanja u branši u kojoj kvalitetnog međusobnog dijaloga između dionika tzv. lanca knjige neupitno nedostaje. Ako su uloge i odnosi tih dionika često fragmentirani, top-lista je jedno od rijetkih mjesta gdje se one...