Prilagodbe

Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel

Nenad Bartolčić ×

Tema • 15.07.2026.

O književnoj kritici i književnim navijačima

Književni kritičar u svojim analizama razmatra strukturu i kompoziciju djela, pripovjedne postupke, jezik i stil, karakterizaciju likova, odnos djela prema književnoj tradiciji, originalnost, kulturni i povijesni kontekst, i od kritičara se očekuje da ocijeni u kolikoj je mjeri autor u tome uspio, pri čemu bi trebao odvojiti osobni ukus od vrijednosnog suda.
Tema • 29.06.2026.

Knjiški Sizif – između deklaracija i improvizacija

Razvoj čitateljskih navika i čitanja iz gušta podrazumijeva raznolikost, izbor i aktualnost, a bez toga sve ostaje na razini deklaracija. U strateškim dokumentima naglasak je na digitalizaciji, kompetencijama i infrastrukturi, dok se školske knjižnice nedovoljno pojavljuju kao razvojni prioritet. Odgovornost se prebacuje na osnivače, što znači da kvaliteta knjižnice nerijetko ovisi o lokalnim okolnostima.
Razgovor • 21.05.2026.

Krešimir Partl : Kulturnom iskaznicom želimo potaknuti mlade da konzumiraju kulturu

Bili smo vrlo otvoreni i nismo ograničavali sadržaj nego smo htjeli prepustiti osamnaestogodišnjacima da sami odluče što žele gledati, čitati i koje predstave žele posjetiti. To nije potpora knjižarskom sektoru, nije potpora nakladnicima niti kino-sektoru, nego projekt čiji je cilj potaknuti mlade ljude da konzumiraju kulturu.
Tema • 31.12.2025.

Knjižni ekosustav : od središta prema rubu i natrag

Umjesto da traži jedinstveno rješenje ili hijerarhiju važnosti, serijal 'Dijalogom do (spo)razumijevanja - povezivanjem profesija do održivog razvoja umjetnosti riječi' se gradi kao niz perspektiva koje se međusobno ne poništavaju, nego dopunjuju. Njegova temeljna pretpostavka jest da knjižni sektor funkcionira kao mreža međusobnih ovisnosti, a ne kao piramida s jasno definiranim središtem.
Razgovor • 29.12.2025.

Samo Rugelj : Bukla je od početka bila zamišljena kao ozbiljna ali i atraktivna revija o knjigama

U jednom trenutku postalo je jasno da u Sloveniji nedostaje pregled onoga što se na knjižnom tržištu uopće događa – koje knjige izlaze, kod kojih izdavača i kome su namijenjene. Prostor za knjigu u dnevnim i tjednim medijima postupno se smanjivao, informacije su postajale fragmentirane i nepregledne. Ideja je bila napraviti publikaciju koja će redovito i sustavno pratiti knjižnu produkciju i tu...
Tema • 02.12.2025.

Top-liste najprodavanijih knjiga kao potencijalni alat dijaloga na knjižnom tržištu

Top-liste nisu samo 'slova i brojke', one su instrument koji (ako je ispravno postavljen i ako se njegovi rezultati mjerenja kvalitetno interpretiraju) može poslužiti i kao podstrekač sporazumijevanja u branši u kojoj kvalitetnog međusobnog dijaloga između dionika tzv. lanca knjige neupitno nedostaje. Ako su uloge i odnosi tih dionika često fragmentirani, top-lista je jedno od rijetkih mjesta gdje se one...
Tema • 28.11.2025.

Vrijednost autorskog rada između preporučenih tarifa i krhke ekonomije hrvatske knjige

Novi cjenici HDP-a i DHKP-a predstavljaju koristan korak prema profesionalizaciji hrvatske književne scene. Oni jasno govore da pisanje i prevođenje imaju vrijednost, da je riječ o zahtjevnom poslu te da bez jasnih standarda nema razvoja kulture. No istodobno je činjenica da je hrvatska ekonomija knjige krhka, pa ako država, struka i izdavači ne počnu djelovati zajedno pitanje je trenutka kada će početi...