Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel

Nenad Bartolčić ×

Razgovor • 04.11.2019.

Dijana Bahtijari : TIM pressova izdanja mnogi sveučilišni profesori uvrštavaju u popise literature za svoje kolegije

S obzirom na to da je izdavanje knjige sve skuplje te da se na knjigu sve više gleda kao na luksuz, ne treba čuditi da nam je prije pet godina prosječna naklada bila oko 1000 primjeraka, prošle 750, a najveći se broj knjiga objavljuje u nakladi od 500 primjeraka. Za neke naslove to je visoka naklada, ali bi svako daljnje smanjivanje utjecalo na pojedinačnu cijenu i time potpuno zaustavilo prodaju.
Razgovor • 12.09.2019.

Davorin Horak : 'Spekulativna fikcija' je dobar marketinški trik, ali zapravo opsjena

Jedna anegdota... kada je izašao drugi nastavak Jacksonovog Hobbita, ekipa je hrlila u knjižare i tražila i književni nastavak. 'Oprostite, trebao/la bi drugi dio Hobbita.', na što bi dobar prodavač pojasnio o čemu je riječ. Danas, bojim se da kada bi netko došao s takvim upitom u knjižaru, prodavač bi pogledao u kompjutor i rekao da imaju samo prvi dio.
Razgovor • 03.09.2019.

Anita Peti-Stantić : Mladim ljudima treba dopustiti da s vremena na vrijeme uzmu kormilo u ruke i da sami izaberu tekstove koje će čitati

Škola može biti i pozitivna i negativna poluga. Ona može učvrstiti mlade u uvjerenju da je čitanje potreba i užitak, da je čitati smisleno i nužno, kao što neke u čijim se domovima nije čitalo može i uvesti u svijet čitanja, no istovremeno može i one koji su čitali kao mala djeca dovesti do toga da izgube volju i da prestanu čitati.
Tema • 19.08.2019.

Nije da se hrvatski nakladnici i knjižari ne vole, oni se duboko ne razumiju

Organiziranje godišnjeg skupa nakladnika i knjižara bi koštalo, ali branša koja i u kriznim vremenima godišnje obrne 100-ak milijuna eura prometa s knjigom i nije najsiromašnija branša u Hrvatskoj, i ako je dobre volje mogla bi si to priuštiti.
Razgovor • 06.08.2019.

Vladimir Stojsavljević : Najagresivniji smo prema drugačijima jer nam oni ukazuju na nedostatke koje nismo spremni priznati

Nekada je književnost bila u centru. Danas to nije. Sukladno tome, bave se njome i mediji. No, s druge strane, čitanje postaje elitno pa se samim čitanjem bavi i uvjetno rečeno stanovita elita. Kad obiđete književne tribine, susrećete gotovo ista lica. Pitanje je kad će se obnoviti ideja kako je čitanje stjecanje iskustva, kao što je nekad bilo, a to će obnoviti i masovnost.
Razgovor • 02.04.2019.

Marko Strpić : Drugačiji svijet se gradi sad i ovdje, teorija bez prakse jednostavno nema smisla

Tek posljednjih 25 godina možemo govoriti o nekom kontinuiranom radu na objavljivanju klasika i suvremenih anarhističkih naslova. A imamo za nadoknaditi 150 godina zaostataka i sporadičnog objavljivanja u vrijeme kad je ovakvo izdavaštvo uspjevalo postojati.
Vijest • 31.01.2019.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo nove kurikulume za nastavni predmet Hrvatski jezik

Na žalost, jučer objavljeni kurikulumi, gledano kroz popis klasičnih hrvatskih i svjetskih književnih tekstova za cjelovito čitanje ili čitanje ulomaka praktično su negacija zadataka MZOS-a u sklopu provođenja Nacionalne strategije poticanja čitanja. Od živih hrvatskih pisaca na popis uključena samo trojica - Danijel Dragojević, Pavao Pavličić i Miro Gavran, a u njima nema niti jedne žive hrvatske...