Iza mnogo toga što oblikuje našu svakodnevicu stoji neki autor (ili više njih), no ljudi često misle da mogu npr. 'bez umjetnosti' ili srodnih oblika kreativnosti, iako su u praksi stalno okruženi njima - glazbom, filmom, dizajnom, književnošću, digitalnim sadržajem... No, jeste li se ikada zapitali kako autori stvaraju, ili još bolje kako stvaraoci žive od svog kreativnog rada?

Dobri urednici mogu pomoći strukturirati tekst, uočiti prazne hodove i rupe u priči ili nelogičnosti, poboljšati stil i jasnoću, uskladiti ton i tempo, obaviti korekturu i lekturu... bez kvalitetnog uredničkog doprinosa i potencijalno najbolji autorski rukopis ili ideja mogu ostati nerealizirani ili nezapaženi, za što ćemo najčešće kriviti autora, a možda bismo ponekad trebali i urednika.

Strukovne udruge pisaca, prevoditelja, glazbenika, filmaša... izražavaju svoju zabrinutost načinom na koji se donose bitne zakonske regulative umjetne inteligencije (AI) kao i njihovim sadržajem. Autori javno reagiraju ne samo kao zasebne organizacije već i kao članice širih europskih mreža organizacija kreativnih i kulturnih industrija.

Nedvojbeno je da Hrvatska ima vrsnih autora knjiga za djecu i mlade, pisaca i ilustratora, ali ako se pogledaju Top liste najprodavanijih knjiga i slikovnica iz te kategorije, vidljivo je da su npr. u prošloj 2024. godini u knjižarama bila najprodavanija (uz rijetke iznimke) prijevodna izdanja, i to mahom onih najpoznatijih svjetskih autora/ica koji dominiraju i na inozemnim tržištima knjiga.

Neadekvatno financiranje školskih knjižnica pokazuje da smo kao društvo neodgovorni i škrti, da ne upotrijebim neku težu riječ, i zalud nam sve statistike, istraživanja i nedostatno financijski potpomognuti akcijski planovi. Škole se nekako snalaze, pa povremeno uspijevaju osigurati dio potrebnih sredstava projektima, financiranjem lokalne zajednice, donacijama... ali to im nije uvijek ostvarivo.