Knjige o nakladništvu: u potrazi za slabim karikama u lancu knjige
Teško je procijeniti koliko profesionalaca u hrvatskoj knjižnoj branši prati knjižne poslovne magazine i portale, preko kojih saznavaju što se događa s knjigom u npr. Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Francuskoj, SAD-u... a mnoštvo je tu zanimljivih tema, nije samo riječ o informacijama o desecima zanimljivih novih naslova na tjednoj bazi iz svih mogućih tematsko-žanrovskih niša, već i o načinima kako te knjige nalaze svoje čitatelje, što u tom kontekstu rade nakladnici, a što knjižari, knjižničari... kako se strukovne udruge autora trude oko poboljšanja statusa svojih članova itd.
Pa iako se spomenuti ponekad nalaze i na međusobno sukobljenim stranama, tamošnje knjižne branše sasvim solidno funkcioniraju jer postoji svijest da iskliznuće bilo kojeg kotačića iz ležaja može usporiti pa i zaustaviti funkcioniranje cjeline, stoga su rijetki koji zategnu preko granice. A nije da natezanja nema, no sve se to događa na zdraviji način, problemi se ne pomeću pod tepih nego se često i sa zavidnom dinamikom o njima govori, polemizira, traže njihovi uzroci i moguća rješenja, nerijetko i nalaze. Na žalost, u Hrvatskoj takve obrasce funkcioniranja knjižne branše još uvijek nismo uspjeli stvoriti, sagledati međusobnu povezanost, kao i nužnost usklađenog funkcioniranja različitih karika u tzv. lancu knjige.
No, što ako nam se u jednom trenutku ponovno dogodi trenutak "pucanja", ako se složeni mehanizam proizvodnje i prodaje hrvatske knjige naprasno zaustavi zbog (na)puknute karike, a nagomilane frustracije se preliju preko ruba čaše? Ako netko misli da se taj trenutak već dogodio prije desetak godina krahom knjižarskog lanca Algoritam MK tada je u krivu, hrvatsko knjižno tržište tada jest ozbiljno "zakašljalo" i mnogi su nakladnici izgubili desetke i stotine tisuća kuna, ali se i opet nastavilo po starom, bez prave terapije.
Dionici knjižne branše u Hrvatskoj još uvijek nisu naučili da je ponekad nužno međusobno artikulirati što mislie jedni o drugima i što si sve zamjeraju, tko bez koga misli da može (ako može?), i kako svi ti "kotačiči" tržišta knjiga zapravo funkcioniraju, od onih najmanjih pa do onih najvećih (ili obratno).
Dobro je da su se u posljednjih petnaestak godina o takvim strukovno-poslovnim temama pisale i knjige, što pri nekim sveučilištima postoje katedre o nakladništvu i srodni kolegiji, iako studenti koji ih završe u većem broju završe u knjižničarstvu, a manji broj se zaposli u nekoj nakladničkoj kući ili knjižari. I zato je korisno odgovor i na takvo pitanje potražiti o referentnoj literaturi o knjizi i nakladništvu u Hrvatskoj (kao i u izdanjima koja gledaju i šire, opisujući i svjetske trendove ili primjere dobre prakse).
Izdvojili smo 12 knjiga koje bi trebali pročitati ili makar temeljitije prolistati svi oni koji se već i praktično bave nekom od profesija u tzv. lancu knjige (autori, nakladnici, knjižari, knjižničari kao i specijalizirani novinari ili influenceri), jer ozbilno bavljenje ovim poslom zahtijeva i što temeljitije poznavanje cjelokupnog konteksta, vlastita iskustva iz prakse nisu uvijek i dostatna, pogotovo kada se radi o sagledavanju i tuđih pozicija, a ne samo vlastite.
Evo, dakle, liste korisnih knjiga, svojevrsne "lektire" za "kolegij" kojeg smo na samom početku nazvali "Dijalogom do (spo)razumijevanja".
Izbor knjiga o knjizi i nakladništvu
Knjiga, Tranzicija, Iluzija
Ogledi o nakladništvu
Kako se kalio hrvatski nakladnik
Nevidljivo nakladništvo
Knjiga u fokusu
Moć marketinga u knjižnom stvaralaštvu
Knjiga i nakladništvo u odnosima s javnošću
Elektroničko nakladništvo?
Uvod u nakladništvo
Nakladnici na društvenim mrežama
Stvaranje čitatelja
Narodna knjižnica : drugo prošireno izdanje
Nives Tomašević i Miha Kovač: "Knjiga, tranzicija, iluzija"
Naklada Ljevak, 2009.
Djelo dvojice iskusnih urednika pruža uvid u nakladništvo u kontekstu tranzicijskih procesa, fokusirajući se na sudbinu knjige suočenu s izazovima novih medija i globalnog tržišta. Autori analiziraju uloge sudionika u proizvodnji knjige – od autora i urednika do čitatelja – i uspoređuju nakladničke prakse u Hrvatskoj, Sloveniji te usporedno s Velikom Britanijom i SAD-om. Knjiga također kritički razmatra utjecaj globalizacije i digitalnih tehnologija na percepciju kulture i izdavaštva, te naglašava vrijednost knjige kao kulturnog kapitala.
Srećko Jelušić: "Ogledi o nakladništvu"
Naklada Ljevak, 2012.
Knjiga predstavlja sustavan i kritički pristup problematici nakladništva kroz teoretske okvire i primjere iz hrvatske prakse, time povezujući akademsku disciplinu i praktičnu djelatnost nakladništva. Autor razmatra najvažnije trendove suvremenog promišljanja o nakladništvu, ističući kompleksnost djelatnosti koja uključuje stvaranje, uređivanje i distribuciju pisanih diskursa. Posebna pažnja posvećena je odnosu kulturnog i ekonomskog aspekta djelovanja nakladništva i njegovom kontekstu unutar digitalnih i tradicionalnih platformi. Knjiga uvodi terminologiju i tipologiju nakladničkih proizvoda i uloga stručnjaka u struci, adresirajući potrebu za pluralizmom nakladničke produkcije u demokratskom društvu.
Hrvoje Božičević: "Kako se kalio hrvatski nakladnik"
Edicije Božičević, 2012.
Knjiga nudi osobni, reflektirajući pogled na situaciju nakladništva u Hrvatskoj početkom 21. stoljeća kroz iskustva autora, koji tematizira strukovne izazove poput organizacije, distribucije, marketinga i međusobne suradnje ključnih aktera na tržištu knjiga. Naglasak je na potrebi profesionalizacije i umrežavanja kako bi se stvorili preduvjeti za stabilniji razvoj hrvatskog izdavaštva. Djelo predstavlja svjedočanstvo o stanju struke i poziva na promišljanje organiziranijih strategija djelovanja.
Nives Tomašević i Jasna Horvat: "Nevidljivo nakladništvo"
Naklada Ljevak, 2012.
Autorice istražuju skrivene mehanizme i moći nakladništva u oblikovanju kulturnog identiteta unutar suvremene kreativne i kulturne industrije. Knjiga nudi pregled konceptualnih pojmova poput postmaterijalizma, kreativne ekonomije i semiotike, te primjere povezivanja nakladništva s drugim društvenim fenomenima kao što su turizam i kulturni resursi. Strukturirana metodološki i pristupačno te služi kao vrijedan priručnik za studente i praktičare koji žele razumjeti kulturološku ulogu nakladništva izvan tradicionalnih perspektiva.
Nenad Bartolčić, Sanja Goldstein, Simona Goldstein, Marina Kralj Vidačak, Gordana Farkaš-Sfeci i Seid Serdarević: "Knjiga u fokusu: Potpora kreativnoj industriji – stručna analiza i preporuke za uređenje tržišta knjiga i širenje kulture čitanja u RH"Knjižni blok – Inicijativa za knjigu, 2013.
Ova publikacija nastala je kao rezultat projekta usmjerenog na analizu tržišta knjiga i promicanje kulture čitanja u Hrvatskoj. Donosi procjenu stanja u nakladništvu i knjižarstvu s ekonomskog, pravnog i socijalnog aspekta te ukazuje na glavne izazove i specifične prepreke u djelovanju industrije knjiga. Autori/ce identificiraju mogućnosti za institucionalne promjene, pokretanje projekata, afirmativne akcije i preporuke za zakonodavstvo, s ciljem podrške kreativnim industrijama i opstanka nakladništva. Knjiga je namijenjena dionicima lanca knjige te tijelima vlasti kako bi se potaknule reforme i razvoj sektora.
Leonardo Blažević: "Moć marketinga u knjižnom stvaralaštvu"
Naklada Jesenski i Turk, 2016.
Knjiga analizira ulogu marketinga kao ključnog čimbenika održivosti i razvoja nakladništva, nudeći model marketinškog upravljanja prilagođen hrvatskom tržištu. Autor sustavno identificira slabe točke struke u promidžbi knjige i predstavlja inovativne pristupe marketinškim praksama koje obuhvaćaju sve faze nakladničkog poslovanja. Djelo je namijenjeno profesionalcima u nakladništvu i akademskoj zajednici te pruža konkretne smjernice za unapređenje tržišne vidljivosti i kulturnog utjecaja nakladničkih subjekata.
Miro Radalj: "Knjiga i nakladništvo u odnosima s javnošću"
Hrvatska sveučilišna naklada, 2016.
Autor obrađuje međusobne odnose knjige, nakladništva i odnosa s javnošću, ističući važnost strateškog upravljanja komunikacijom za uspjeh nakladničkih kuća. Knjiga razmatra specifične standarde komunikacije u nakladništvu, probleme s kojima se nakladnici susreću te nudi modele za unapređenje primjene alata odnosa s javnošću unutar sektora. Naglasak je na utjecaju pravilne komunikacije na poslovne i kulturološke ciljeve industrije knjiga.
Zoran Velagić, Tomislav Jakopec, Franjo Pehar i Josipa Selthofer: "Elektroničko nakladništvo?"
Naklada Ljevak, 2017.
Znanstvena monografija koja sustavno razmatra fenomene elektroničkog izdavaštva unutar konteksta suvremenog nakladništva. Autor(i) kritički propituju termin „elektroničko nakladništvo“ i njegovu upotrebu, ukazujući na to da se radi o pojmu koji je često apstrahiran od stvarnih praksi i tehnoloških implikacija. Kroz pet tematskih cjelina obuhvaćeni su povijesni razvoj digitalnih formata, tehnološki preduvjeti, utjecaj čitača e-knjiga i infrastruktura za distribuciju, kao i praktični izazovi vizualnog oblikovanja elektroničkih publikacija. Knjiga prolazi od teorijskih okvira do analiza konkretnijih primjera i pruža čitatelju kritički osvrt na mogućnosti i ograničenja elektroničkih medija u nakladničkoj djelatnosti te njihove implikacije za budućnost knjige.
Zoran Velagić: "Uvod u nakladništvo: Drugo, prerađeno i dopunjeno izdanje"
Hrvatska sveučilišna naklada, 2020.
Ovaj priručnik nudi sustavan pregled osnovnih pojmova, procesa i organizacijskih oblika nakladništva, njegovo mjesto u modernim društvima te pluralitet proizvoda i metoda poslovanja. Autor sintetizira relevantnu domaću i inozemnu literaturu te ilustrira suvremene trendove kroz primjere iz poslovne prakse. Nadopunjeno poglavljima o zaštiti autorskih prava, korporativnoj društvenoj odgovornosti i digitalnom nakladničkom okružju, djelo predstavlja koristan resurs za studente i praktičare koji žele razumjeti temeljne koncepte i izazove struke.
Petra Ljevak: "Nakladnici na društvenim mrežama: Poslovne strategije nakladnika i korisnici digitalnih društvenih mreža"
Hrvatska sveučilišna naklada, 2020.
Publikacija istražuje ulogu digitalnih društvenih mreža u komunikacijskom i poslovnom okruženju nakladnika. Autorica razmatra kako nove tehnologije mijenjaju interakciju nakladnika s čitateljima i utječu na preferencije publike, ističući potrebu za strateškim korištenjem ovih kanala u izgradnji simboličke vrijednosti i tržišnog identiteta. Knjiga kombinira teorijske pretpostavke s praktičnim istraživanjima i predstavlja vodič za razvoj komunikacijskih strategija u digitalnom dobu.
Nenad Rizvanović: "Stvaranje čitatelja: Beletristički nakladnički nizovi u Hrvatskoj (1968–1991)"
Naklada Ljevak, 2020.
Studija istražuje kako su beletristički nakladnički nizovi u razdoblju od 1968. do 1991. oblikovali čitateljsko iskustvo i recepciju književnosti u Hrvatskoj. Autor kombinira teorijski pregled recepcijskih teorija s analizom konkretnih uredničkih elemenata poput predgovora, dizajna i parateksta, ukazujući na načine na koje nakladnička praksa utječe na interpretaciju književnog djela. Knjiga doprinosi razumijevanju poveznice između nakladničkih odluka i kulturnih praxis.
Jasna Kovačević: "Narodna knjižnica – Središte kulturnog i društvenog života: drugo prošireno izdanje"
Naklada Ljevak, 2025.
U ovom proširenom izdanju svoje uspješne knjige, Jasna Kovačević sustavno istražuje ulogu narodne knjižnice kao vitalnog kulturnog i društvenog fenomena u suvremenom društvu. Autorica sagledava knjižnicu ne samo kao prostor posudbe knjiga, nego kao proaktivnu instituciju koja oblikuje i potiče kulturu čitanja, obrazovanje i društveno sudjelovanje. Knjiga je strukturirana u teorijski i istraživački dio, temeljeći se na empirijskim podacima i uvidima u praksu Knjižnice i čitaonice Bogdana Ogrizovića u Zagrebu. U novom izdanju uključena su dodatna istraživanja o percepciji knjižnice i zadovoljstvu korisnika, utjecaju pandemije COVID-19 te aspektima digitalne transformacije rada knjižnica. Autorica posebno naglašava važnost uključivanja lokalne zajednice u oblikovanje usluga te promišlja o budućem razvoju nacionalnog sustava narodnih knjižnica.
Malo druženja moglo bi koristiti...
Osim građenja samorefleksije o poslu/ovima kojima se njezini dionici bave, vjerojatno bi bilo korisno i da se predstavnici knjižne branše počnu jednom godišnje okupljati u reprezentativnom broju u nekom relaksirajućem ambijentu i okruženju, gdje bi npr. nakladnici i knjižari (i svi ostali zainteresirani) kroz barem dvodnevno druženje odradili nekoliko stručnih radionica na koje bi se kao prezenteri osim domaćih mogli pojaviti i knjižni profesionalci iz onih zemalja koje sve to nedvojbeno rade bolje od nas, a dio vremena proveli bi i u neformalnim druženjima, razmjeni iskustava i ideja, pa i dogovaranju nekih budućih suradnji.
* Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta "Dijalogom do (spo)razumijevanja - povezivanjem profesija do održivog razvoja umjetnosti riječi" koji je sufinanciran sredstvima Agencije za elektroničke medije iz Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.