"Nevidljivost" nakladništva istaknuta u naslovu ove knjige ključ je za razumijevanje njezine osnovne ideje, ali i cjeline predmeta: skrivene moći nakladništva u proizvodnji i promicanju kulturnoga identiteta. Polazeći od suvremenih i u posljednje vrijeme iznimno atraktivnih pojmova postmaterijalizma, kreativne ekonomije i proizvođenja kulturnog identiteta, autorice pružaju nov pogled na nakladništvo kao dio kulturne i kreativne  industrije. 

Kako je riječ o relativno novome fenomenu, postavke koje autorice donose korektno su potkrijepljene relevantnom literaturom, a prohodnosti teksta pridonosi bogata likovna građa raspoređena po rubnicama. Takav pristup metodički je opravdan ponajprije zbog studenata koji će se priručnikom služiti od prve studijske godine sve do doktorskoga studija.

Studenti ovdje mogu dobiti pregled brojnih definicija kulture, kulturne i kreativne ekonomije, industrije dokolice, književnoga nagrađivanja, resursa knjige, dokumentarizma prisutnog u književnoj produkciji i postmaterijalizma. Uz definicije pojmova i fenomena suvremenoga nakladništva priručnik donosi i primjere  njihove konkretne primjene, poput Standardnog eurobarometra 69, konstruiranja i provođenja istraživanja o nagradama, povezivanja nakladništva i turizma i komentiranja rezultata istraživanja o turizmu u Republici Hrvatskoj.

Autorice pokazuju na vlastitim primjerima nakladničke proizvodnje mogućnosti spajanja književnosti i turizma, nakladništva i drugih segmenata industrije dokolice. Posebno zanimljivo poglavlje Glagoljički kulturni kontekst upućuje na komercijalne mogućnosti glagoljice kao baštinskoga pisma. Dionice o semiotičkim sposobnostima glagoljičkoga pisma otvaraju cijeli niz novih znanstvenih hipoteza podignutih na temeljima više različitih znanosti.

Svojim novim ideja o kreativnoj ekonomiji, industriji dokolice i nakladništvu kao mediju proizvodnje kulturnoga identiteta, ali i sretnom kombinacijom dviju profesija, Nives Tomašević kao urednice/znanstvenice i Jasne Horvat kao profesorice ekonomije/književnice, ova je knjiga vrlo koristan priručnik za studente nakladništva i komunikologije, ali i privlačno štivo za sve koji žele da im se nakladništvo i njegova kulturotvorna uloga osvijetle i tako učine "vidljivima".

Nives Tomašević (1954.) docentica je  na Odjelu za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru. Većinu radnoga vijeka provela je u nakladništvu obavljajući najraznovrsnije poslove. Naslovno zvanje doktorice znanosti stekla je 2008. godine obranom doktorskoga rada "Tranzicija u izdavaštvu i proizvodnja knjige kao kulturnoga kapitala" na doktorskom studiju Hrvatske kulture na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Tijekom stručne djelatnosti Nives Tomašević uredila je iznimno velik broj knjiga i pokrenula veći broj biblioteka, među ostalima biblioteku Rukoljub i Slon za mladež u nakladničkoj kući Slon, biblioteku Strani pisciu nakladničkoj kući Mozaik, a u Nakladi Ljevak biblioteke Povijest hrvatske književnosti, Povijest umjetnosti, Otvorenu knjigu, Academicu i Razotkrivanja (biblioteka je 2004. dobila nagradu "Josip Juraj Strossmayer" HAZU za najbolji izdavački projekt).

Godine 1997. odlikovana je redom Danice Hrvatske s likom Marka Marulića za zasluge u kulturi, a 2003. dobila je povelju Grada Osijeka za promicanje osječke pisane riječi.

Tijekom cijeloga radnog vijeka predstavljala je knjige, sudjelovala u emisijama iz kulture, na književnim tribinama i provodila marketinške akcije. Uz uredničku aktivnost u Nakladi Ljevak Nives Tomašević objavljuje znanstvene radove, organizira radionice i vodi modul Nakladništva na doktorskom studiju Društvo znanja i prijenos informacija. Suautorica je knjige "Knjiga, iluzija, tranzicija" koju je 2009. objavila u suautorstvu s Mihom Kovačem.

Jasna Horvat (1966.) hrvatska je književnica, teoretičarka kulture i znanstvenica iz grane kvantitativne ekonomije. Prvi ciklus njezina književnog stvaralaštva poetski interpretira mitološke teme (Izgubljena vila, 2002., Alemperkina kazivanja, 2005. i Krijesnici, 2009.) dok epistolorani roman (Pismo u pi­smu iz 2008. – suatorstvo s Irenom Vrkljan) najavljuje drugi ciklus i pet romana studija (Az, 2009., Bizarij, 2009., Auron, 2011., Vilikon, 2012., Alikvot, 2014., Atanor, 2017.). Književni diskurs Jasne Horvat odlikuje propitivanje književnih potencijala, nadahnutost baštinskim sadržajima i nesvakidašnja imaginacija.

Roman "Az" nagrađen je prestižnom nagradom Josip Juraj Strossmayer Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za književnost 2010. godine, a Pečat Grada Osijeka 2011. godine dodijeljen joj je za osobita ostvarenja na području književnosti.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.