Na osnovi Perićevih dosadašnjih romana i pripovijedaka lako je prognozirati da će i u ovom romanu pojmovi poput „krimića” i „trilera” doživjeti određenu „perićevsku” transformaciju prema zahtjevima fabule, te da ih ni u kojem slučaju ne treba uzimati doslovce, a ponajmanje kao forme trivijalnog. Jer kod Traume, koja, kako vidimo, obuhvaća mnogo kompleksniji socijalni raster, možemo to očekivati u potenciranom obliku. Usto, razvidno je da roman i kroz prizmu psihoterapije i onkraj nje tematizira problematiku nasilja u najširem spektru njegovih pojavnih oblika, što mu svakako daje i dozu aktualnosti dostatnu da se na njegovim stranicama tu i tamo prepoznamo i sami i to ne baš kao najsvjetliji eksponenti onog što filozofi, a Perić to po vokaciji i jest, rado nazivaju životnim svijetom.

 "Što je najgore: Perić je toliko svestrano obrazovan, upućen u svu silu zakučastih tema, da se njegova beskrajna asocijativna mreža naprosto lijepi za kožu pedantnog čitatelja." - Igor Mandić, Jutarnji list

Boris Perić rođen je 1966. u Varaždinu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao germanistiku i filozofiju. Bavi se književnošću, književnim i znanstvenim prevođenjem, te publicistikom i novinarstvom. Radio u više javnih glasila obrađujući teme iz kulture, znanosti, unutarnje i vanjske politike. Prozna djela i prijevode s njemačkog i engleskog, te na njemački jezik objavljivao u hrvatskim i inozemnim književnim časopisima. Uvršten u više književnih antologija. Za književne prijevode i autorska djela više puta nagrađivan.

Objavio je desetak djela, među kojima i: "Heartland" (pripovijetke, 1995.), "Vampir" (roman, 2006.), "D’Annunziev kod" (roman, 2007.), "Ogledi o ekstazi" (eseji, 2011.), "Povratak Filipa Latinovića" (roman, 2013.), "Zagabrijel" (roman, 2018.), "Povijest paučine", "Zagabrijel II" (roman, 2019.) itd. 

Roman "Povratak Filipa Latinovića" ušao je u uži izbor t-portalove nagrade za najbolji roman godine. Urednik je biblioteke Prezreni na svijetu, a nedavno je ostvario veliki uspjeh s prijevodom "Balada Petrice Kerempuha" na njemački jezik. Član Hrvatskog društva pisaca, Društva hrvatskih književnika, te Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika. Živi i radi u Zagrebu kao samostalni umjetnik.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.