Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Boris Perić Tomislav Pletenac

Hrvatski politički bestijarij : Od gusaka u magli do herojskog zeca

  • Nakladnik: Edicije Božičević
  • 08/2021.
  • 128 str., meki uvez s klapnama
  • ISBN 9789533620107
  • Cijena: 100.00 kn
  • Cijene knjiga samo su informativnog karaktera. Knjige potražite u knjižarama ili u knjižnicama.

Hrvatski politički bestijarij“ jedinstven je i beskrajno duhovit rječnik, odnosno pojmovnik „životinjskih uvreda“ kojima su političari častili jedni druge ili sami sebe u proteklih tridesetak godina. On s jedne strane sadrži popis tih životinja, a s druge detaljan i maštovit pokušaj interpretacije njihovih značenja u pojedinom kontekstu, nerijetko zapadajući u harmsovsku logiku i objašnjenja. Autori ovim djelom ukazuju na to da politički diskurs, uza svu svoju poslovičnu iritantnost, može biti i dozlaboga zabavan, ako ga se takvim želi shvatiti. Ovo je knjiga koja ostavlja prostor čitatelju da je sam dopunjava i dopisuje moguća iščitavanja, kao i nove uvrede, kojih će nesumnjivo još biti.

Legenda kaže da je nekom zgodom na hodnicima Kremlja bivši sovjetski ministar unutarnjih poslova Lavrentij Berija dao uhititi rabijatna uljeza, jer se na sav glas derao kako „treba ubiti brkatu svinju“. Kad ga je Staljin dao privesti k sebi i upitao na koju to „brkatu svinju“ točno misli, prestravljeni uhićenik spremno je odgovorio: „Na Trockog.“ Nato Staljin prijekorno pogleda Beriju i upita: „A na koga ste vi, pak, mislili?“ 

U nas se takvi scenariji srećom odvijaju rjeđe, što ne znači da nam politički govor nije prepun životinjskog svijeta. Od Radićevih gusaka u magli, preko svinjske glave druga Tita, pa sve do plamenih jazavaca i herojskih zečeva aktualnog predsjednika RH Zorana Milanovića, kafkijanske metamorfoze u javnom su diskursu gotovo svakodnevna pojava. Kako životinjsko apostrofiranje samim životinjama, pa i apostrofiranim političarima uglavnom ne šteti, ne može se baš reći da je politika zvjerstvo, ali, kako nas upozoravaju znalci, metafore nikad nisu sasvim nevine. A da biste se Vi, naklonjeni štioče, lakše snašli u zoološkom vrtu hrvatske politike, sastavili smo Vam ovaj mali kompendij životinjskih komplimenata, uz pokušaje dešifriranja „šta su tačno pesnici hteli da kažu“. Zasad jedini suvisli zaključak do kojeg smo došli jest da životinje redom uspijevaju izmigoljiti iz semantičkog stiska političke metaforike i zaživjeti autonomnim životom u čijoj se zavjetrini sama politika razotkriva kao bestijarij tajnog umijeća nekorektne, a opet dozlaboga zabavne javne konverzacije.

- iz predgovora autorâ knjige

Boris Perić rođen je 1966. u Varaždinu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao germanistiku i filozofiju. Bavi se književnošću, književnim i znanstvenim prevođenjem, te publicistikom i novinarstvom. Radio u više javnih glasila obrađujući teme iz kulture, znanosti, unutarnje i vanjske politike. Prozna djela i prijevode s njemačkog i engleskog, te na njemački jezik objavljivao u hrvatskim i inozemnim književnim časopisima. Uvršten u više književnih antologija. Za književne prijevode i autorska djela više puta nagrađivan.

Objavio je desetak djela, među kojima i: "Heartland" (pripovijetke, 1995.), "Vampir" (roman, 2006.), "D’Annunziev kod" (roman, 2007.), "Ogledi o ekstazi" (eseji, 2011.), "Povratak Filipa Latinovića" (roman, 2013.), "Zagabrijel" (roman, 2018.), "Povijest paučine", "Zagabrijel II" (roman, 2019.) itd. 

Roman "Povratak Filipa Latinovića" ušao je u uži izbor t-portalove nagrade za najbolji roman godine. Urednik je biblioteke Prezreni na svijetu, a nedavno je ostvario veliki uspjeh s prijevodom "Balada Petrice Kerempuha" na njemački jezik. Član Hrvatskog društva pisaca, Društva hrvatskih književnika, te Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika. Živi i radi u Zagrebu kao samostalni umjetnik.

Tomislav Pletenac (1967., Varaždin) studirao je na Tehničkom fakultetu u Mariboru, gdje je stekao zvanje inženjera informatike. Nakon toga studirao je te diplomirao etnologiju i muzeologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1995. radi kao znanstveni novak na istoj ustanovi, a nakon stečenih zvanja magistra te doktora etnologije, postaje docent na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta. Predaje na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.

– Od istog nakladnika –

Prethodna Slijedeća Vidi sve knjige

– Od istog autora –

Prethodna Slijedeća Vidi sve knjige

– Pretraži sve knjige –