Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Boris Perić Tomislav Pletenac

Zemlja iza šume : Vampirski mit u književnosti i na filmu

  • Nakladnik: TIM press
  • 01/2015.
  • 190 str., meki uvez
  • ISBN 9789537177812
  • Cijena: 115.00 kn
  • Cijene knjiga samo su informativnog karaktera. Knjige potražite u knjižarama ili u knjižnicama.

Iako se Bram Stoker živo zanimao za narodne predaje i praznovjerice, prateći s velikom pozornošću novinske vijesti o povremenim epidemijama vampirizma, poput one o "Vampirima u Novoj Engleskoj" što će je iz Pulitzerovih "žutih" novina New York World od 2. veljače 1896. gotovo čitavu prenijeti u tekst svog najpoznatijeg romana, njegov Drakula u prvom redu ostaje željeno dijete literarne fikcije, "postbajronovski vampir" za kakvog su se zanimali Goethe i Voltaire.

O njemu su pisali nebrojeni autori, od Johna Polidorija i Sheridana Le Fanua, preko Rudyarda Kiplinga i Gustava Meyrinka do Anne Rice i Stephena Kinga, dok su ga na velikom ekranu ovjekovječili velikani filmske umjetnosti poput Murnaua, Herzoga i Coppole. Slabašna referencija na Vlada Tepeša daje mu povijesno opravdanje, a bolne teme poput ksenofobije ili side čine ga dan-danas nadasve aktualnim.

Književna elita osamnaestog i devetnaestog stoljeća latila se motiva vampira nakon što su horde neumrlih noćnika, iznikle iz jada, bolesti i straha, stoljećima terorizirale čitave regije Starog i Novog svijeta, o kakvima se i Stoker informirao iz najrazličitijih izvora.


**

Namjera ove knjige bila je, naravno, pokušati iscrtati bitne odrednice vampirskog mita u predaji i književnosti, a time dakako i na filmu, no čini se da s obzirom na zgušnjavanje istih tih mitsko-literarnih odrednica u Stokerovu romanu, puka povijesnost i nije najbolji pristup. Osim toga, dosadašnji pokušaji "historizacije" vampirskog mita strukturalno nisu mogli proći bez ustupaka predrasudama i dobronamjernim, premda i krajnje hotimičnim, stereotipima koji nužno ne pri donose adekvatnom rasvjetljavanju fenomena vampira.

Tako se, primjerice, valjalo riješiti "povijesne" interpretacije srednjovjekovnog vlaškog vladara Vlada Tepeša III. Drakule kao nespornog predloška Stokerove literarne razrade te u razgovoro vampirima uvesti druge, možda manje poznate a svakako i manje očevidne izvore autorske inspiracije, kad je u pitanju bavljenje tom temom koja u umjetnosti uživa barem jednako žilav status koliko i vampir u kolektivnoj imaginaciji. Stoga nam se učinilo primjerenijim okrenuti kontekst "naglavce" i u rasvjetljavanje vampirske tematike poći od romana Drakula kao središta zanimanja, umjesto da u njemu gledamo samo jedan od njezinih vrhunaca, što bi svakako više odgovaralo linearno-povijesnom pristupu. Netko bi takvom pristupu zasi gurno zamjerio otklon od pomodnih "kopernikanskih" obrata jer se umjesto konstruiranja orbite usredotočuje na (ponovnu) uspostavu središta, no u slučaju spomenutog romana takav se postupak čini jednostavno nužnim.

Takva "dekonstrukcija" romana Drakula otvara zanimljive uvide u faze njegova nastanka i slojeve njegove fabule, koji bi inače možda ostali skriveni, ali ga povrh toga razvidno smješta i u "širi" kontekst duhovno-umjetničkog bavljenja vampirima u globalnoj kulturi, koja se u ovom slučaju, možda više nego igdje drugdje, pokazuje sumom lokalnih kulturnih obrazaca. Stokerova romana, o tome je teško dvojiti, ne bi na ime bilo bez ranijih literarnih invencija i intervencija (Byron, Polidori, Le Fanu, Bürger, Ossenfelder, Goethe i dr.), ali ni bez kronika vremena kad su vampiri još nastanjivali europsku "medijsku" stvarnost i kao takvi uživali više realnosti nego što bismo je danas bili spremni pripisati deklarativno fikcijskim bićima. A tu je, naravno, i sam europski kontekst, kojem je - premda vampirskim legendama ne oskudijeva gotovo nijedna kulturna konstelacija na planetu - vampir, ovisno o povijesnim i društvenim okolnostima, možda najizraženije služio kao metafora pogodna za koliko-toliko razumljiv govor o zazornim, pa i zabranjenim temama.

Bilo bi, naime, krajnje neoprezno govoriti o Stokerovu romanu kao pokušaju da se u uvjetima rigidnog viktorijanskog morala, koji u svakom pogledu rubi njegov nastanak i prvu slavu, progovori o mo ralno i socijalno "neugodnim" sadržajima, a pritom ne uzeti u obzir da se taj obrazac zapravo primjenjivao oduvijek, kao što se, uostalom, u popularnoj kulturi primjenjuje i danas.

(iz Uvoda)

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.

– Komentari –

– Od istog nakladnika –

Prethodna Slijedeća Vidi sve knjige

– Od istog autora –

Prethodna Slijedeća Vidi sve knjige

– Povezani sadržaj –

– Pretraži sve knjige –