Svud lete poeta perolake šake, ne pamti Varšavska tako lirsku buku, svi stali, pa bulje u plemenite divljake što sad se već i međusobno tuku, jer jebo ti skupa na kojem se ne lupa, nema tu više ni mrvice srama, sve jedno drugo hoće da čerupa, ta mlaćasmo se nekoć i na skupštinama! Od ditiramba do zvučnog, teškog jamba psovki se čuje čitava paleta, pa zaurla jedan, što igra se Ramba: Pjesnici su ipak savjest ovog svijeta!

“Zagabrijelom”, prvim dijelom ove neobične trilogije, Boris Perić privukao je čitateljstvo kreirajući vješto ispričanu kriminalističku priču, u koju se upleće staro zagrebačko tajno društvo nečasnih namjera, “slučajni prolaznik”, lingvist i profesor Vollmeyer koji je u Zagrebu zbog stručne konferencije, inspektor Orešković, policajac koji ne može dočekati teško stečenu mirovinu, zaposlenik zagrebačke Čistoće, izvjesni Stjepan Mrak zvani Kmica te Lukrecija Panj, mlada novinarka neimenovane velike medijske kuće koja prva primjećuje da se u Zagrebu odvija nešto doista čudno.

Naši su se junaci našli u zaista nezahvalnoj poziciji nakon što ih je u podrumu nacionalne biblioteke zatočio kanibal-gurman, s neizvjesnom kako njihovom tako i sudbinom cijeloga grada, koji je polako pao pod utjecaj mračnoga Zagabrijela, palog anđela i zaštitnika mita i korupcije.

Treći dio Perićeve trilogije, odnosno π-romana, donosi nam bijeg kune s grba u Irsku, inspektor Orešković napokon pronalazi odgovor na Sfinginu zagonetku koja ga progoni u snovima, a uz našeg inspektora koji nestrpljivo iščekuje penziju, hrabri Štef Kmica i prof. Vollmeyer razračunavaju se s utjecajnim aparatom, tajanstvenim uređajem koji je stavio hrvatsku metropolu pod vlast zlokobnog Zagabrijela. Trećim se dijelom privodi kraju ova mučna i mračna priča u koju će se, ni kriva ni dužna, naći upletena i nesretna Nesi Hensu, poznatija kao “zagrebačka mumija”.

Boris Perić rođen je 1966. u Varaždinu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao germanistiku i filozofiju. Bavi se književnošću, književnim i znanstvenim prevođenjem, te publicistikom i novinarstvom. Radio u više javnih glasila obrađujući teme iz kulture, znanosti, unutarnje i vanjske politike. Prozna djela i prijevode s njemačkog i engleskog, te na njemački jezik objavljivao u hrvatskim i inozemnim književnim časopisima. Uvršten u više književnih antologija. Za književne prijevode i autorska djela više puta nagrađivan.

Objavio je desetak djela, među kojima i: "Heartland" (pripovijetke, 1995.), "Vampir" (roman, 2006.), "D’Annunziev kod" (roman, 2007.), "Ogledi o ekstazi" (eseji, 2011.), "Povratak Filipa Latinovića" (roman, 2013.), "Zagabrijel" (roman, 2018.), "Povijest paučine", "Zagabrijel II" (roman, 2019.) itd. 

Roman "Povratak Filipa Latinovića" ušao je u uži izbor t-portalove nagrade za najbolji roman godine. Urednik je biblioteke Prezreni na svijetu, a nedavno je ostvario veliki uspjeh s prijevodom "Balada Petrice Kerempuha" na njemački jezik. Član Hrvatskog društva pisaca, Društva hrvatskih književnika, te Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika. Živi i radi u Zagrebu kao samostalni umjetnik.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.