"Preobražaj" Franza Kafke danas se smatra jednom od najvažnijih pripovijetki dvadesetog stoljeća i obavezna je lektira diljem svijeta. Ovo izdanje posebno je po tome što donosi lingvistički i kulturno precizan prijevod Borisa Perića, osuvremenjen ali istovremeno izuzetno vjeran Kafkinu izvorniku, uz obilate fusnote koje objašnjavaju kontekst i pojedina rješenja te detaljan pogovor, u kojem Boris Perić objašnjava zašto je važno stalno iznova prevoditi Kafku i raditi na njegovim djelima te koliko je zapravo Kafka suvremen ili, bolje rečeno, svevremenski pisac.

***

„Odakle joj tolika važnost [pripovijetki], pitat će sasvim opravdano svatko kome se priča o trgovačkom putniku Gregoru Samsi, koji se – vrlo šturo rečeno – jednog jutra probudio preobražen u neku vrstu žohara, a potom skončao zbog negodovanja svog obiteljskog okruženja, još provlači sjećanjem iz dana školske lektire. Trpali smo je u fantastiku, koja, ruku na srce, ima i spektakularnijih pripovijesti, a i odveć često koketira s trivijalnim da bi bila ovjenčana tolikim lovorom, tumačili je katkada egzistencijalistički kao metaforu životne tjeskobe i nelagode, katkada marksistički kao prikaz otuđenja i postvarenja čovjeka u žrvnju kapitalističkih proizvodno-potrošačkih uzusa, katkada bome i frojdovski kao autorov pokušaj da se bar literarno razračuna sa sablašću vlastita oca, a nije izostalo ni olako inzistiranje na apsurdu kao tobože temeljnoj odrednici Kafkina stila, čemu naposljetku dugujemo i pridjev „kafkijanski“ (kafkaeskno), tako rado pogrešno korišten u svakodnevnom, a napose medijskom govoru današnjice.

Moguće će ovo nekome zvučati preuzetno, ali ključ je u prijevodima, što im – upravo zbog Kafkina osebujnog stila – počesto izmiču leksička oštrina i etimološka dubina teksta na kojima, kako ćemo vidjeti, počiva i njegova nedvosmislena politička dimenzija, nad čime bismo se trebali itekako zamisliti.“

Iz pogovora Borisa Perića

Franz Kafka smatra se ključnom figurom svjetske književnosti 20. stoljeća. Rođen je 3. srpnja 1883. godine u Pragu, u obitelji dobrostojećih njemačkih Židova. Tijekom života objavio je niz kraćih i duljih pripovijetki, poput "Preobražaja" (1915.), i romane "Proces" (1925.), "Dvorac" (1926.) i "Amerika" (1927.). Kafkina djela prikazuju sivu i banalnu svakodnevnicu kao enigmatsku i alogičnu zbilju ispunjenu strepnjom, u kojoj su likovi, pritisnuti osjećajem krivice i zbunjenosti, neprestance izloženi prijetnji birokratskih sila kojima ne mogu dokučiti izvor ni motiv.

Onemoćao zbog pogoršanja tuberkuloze grla, koja je u ono doba bila teško izlječiva, preminuo je 3. lipnja 1924. godine u sanatoriju Kierling kraj Beča, u 41. godini života.

Kafka je pisao na njemačkom jeziku, a njegov nezamjenjivi i vizionarski književni opus ubraja se u vrhunce moderne književnosti. Utjecao je na niz svjetskih i europskih pisaca, poput Jorgea Luisa Borgesa, Alberta Camusa, Samuela Becketta, ali i Jonathana Franzena i Lászla Krasznahorkaija. O važnosti ovog autora možda najbolje govore svima znani epiteti kafkijanski i kafkaeskno koji opisuju tjeskobu, apsurd življenja i otuđenje modernog čovjeka.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.