Franz Kafka upoznao je i sprijateljio se s Milenom tijekom prevođenja njegovih kratkih proza na češki. Prijelaz iz prijateljske atmosfere osobnog i poslovnog razumijevanja u strastvenu vezu bjelodano se iščitava iz ovih Kafkinih pisama iz Merana 1920. godine, gdje je bio na liječenju. U njima on "otvara svoje srce i dušu", a slično je bilo i s odgovorima, pa je sve rezultiralo epistolarnim ljubavnim romanom, ispunjenim žudnjom, ali i zebnjom.

Ta je ostrašćena prepiska tematski, simbolično, kreativno, po svim kriterijima… – izvrsna književnost, nerijetko epigramatski formulirana, no ništa manje nije ni bilo za očekivati od jednog od najvećih i najutjecajnijih pisaca u povijesti. Za njega, kako je napisao, »pisati pisma znači ogoljivati se pred duhovima, što oni jedva čekaju. Napisani poljupci nikad ne stižu na svoja mjesta, nego ih na putu ispiju duhovi.«

Milena Jesenska potjecala je iz stare praške obitelji, jedne od onih koje bi se mogle nazvati »pravim plemstvom« Čehoslovačke. Nije bila zavodnica, niti je htjela zavesti muškarca kojeg je poštovala kao pisca i čiji je genij pojmila puno prije većine. Nakon brojnih razmijenjenih pisama, povremeno i nekoliko ih dnevno, te dva susreta, u vrijeme kad je počeo "pljuvati krv", dogovorno su se razišli, jer je Milena unatoč "lošem braku" ipak "previše voljela svog muža da bi ga mogla ostaviti". Premda ponajvećma "pismonosna" i nepotpuno realizirana, bila je to možda i najveća, a svakako najintrigantnija, Kafkina romansa. Tomu je ovo književno djelo, odnosno ukoričena pisma, jedinstveno, iznimno svjedočanstvo.

Franz Kafka smatra se ključnom figurom svjetske književnosti 20. stoljeća. Rođen je 3. srpnja 1883. godine u Pragu, u obitelji dobrostojećih njemačkih Židova. Tijekom života objavio je niz kraćih i duljih pripovijetki, poput "Preobražaja" (1915.), i romane "Proces" (1925.), "Dvorac" (1926.) i "Amerika" (1927.). Kafkina djela prikazuju sivu i banalnu svakodnevnicu kao enigmatsku i alogičnu zbilju ispunjenu strepnjom, u kojoj su likovi, pritisnuti osjećajem krivice i zbunjenosti, neprestance izloženi prijetnji birokratskih sila kojima ne mogu dokučiti izvor ni motiv.

Onemoćao zbog pogoršanja tuberkuloze grla, koja je u ono doba bila teško izlječiva, preminuo je 3. lipnja 1924. godine u sanatoriju Kierling kraj Beča, u 41. godini života.

Kafka je pisao na njemačkom jeziku, a njegov nezamjenjivi i vizionarski književni opus ubraja se u vrhunce moderne književnosti. Utjecao je na niz svjetskih i europskih pisaca, poput Jorgea Luisa Borgesa, Alberta Camusa, Samuela Becketta, ali i Jonathana Franzena i Lászla Krasznahorkaija. O važnosti ovog autora možda najbolje govore svima znani epiteti kafkijanski i kafkaeskno koji opisuju tjeskobu, apsurd življenja i otuđenje modernog čovjeka.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.