Knjiga sadrži kronološki poredane priče objavljene za Kafkina života osim posljednje četiri koje je Kafka odobrio za tisak, ali, nažalost, nije doživio njihovo izdanje.

»Nikad neću zaboraviti kako sam Kafku prvi put čitao u nekom pretencioznom »modernom« izdanju oko 1917- godine... Usred svih tih razmetljivih tiskovina, kratak tekst što ga je potpisao Franz Kafka učinio mi se tada uza svu moju tadašnju mladenačku povodljivost kao čitatelja neobično suhoparnim. Sada, pod stare dane, usuđujem se napokon priznati da sam bio književno neoprostivo beščutan; ponuđeno mi je bilo otkriće, a ja sam prošao mimo njega...
U Kafkinim djelima bitne su značajke zaplet i atmosfera, a ne narativna spirala ni psihološki portret junaka. Zbog toga su mu priče bolje od romana; stoga možemo mirne duše ustvrditi da ova knjiga priča nudi sve dimenzije toga jedinstvenog djela.« Jorge Luis Borges

Franc Kafka (1883-1924) jedan je od najznačajnijih evropskih pripovjedača na njemačkom jeziku, rođen i odrastao u Pragu, živio duže vremena u Njemačkoj i Austriji, umro nedaleko od Beča. Za života objavio manji dio djela, među kojima znamenitu pripovijetku "Preobrazba" (1915), "Seoski liječnik" (1919) i "Umjetnik u gladovanju" (1924). Oporukom obavezao prijatelja Maxa Broda da njegove rukopise spali. Brod to nije učinio, nego ih je priredio i objavio. Tako su za književnost spašeni najvažniji Kafkini romani "Proces" (1925) i "Dvorac" (1926), kao i "Amerika" (1927). Od velike su književne važnosti i Kafkini "Dnevnici" (1937, 1951), "Pisma" (1937, 1958) i "Pisma Mileni" (1952).

Franz Kafka smatra se ključnom figurom svjetske književnosti 20. stoljeća. Rođen je 3. srpnja 1883. godine u Pragu, u obitelji dobrostojećih njemačkih Židova. Tijekom života objavio je niz kraćih i duljih pripovijetki, poput "Preobražaja" (1915.), i romane "Proces" (1925.), "Dvorac" (1926.) i "Amerika" (1927.). Kafkina djela prikazuju sivu i banalnu svakodnevnicu kao enigmatsku i alogičnu zbilju ispunjenu strepnjom, u kojoj su likovi, pritisnuti osjećajem krivice i zbunjenosti, neprestance izloženi prijetnji birokratskih sila kojima ne mogu dokučiti izvor ni motiv.

Onemoćao zbog pogoršanja tuberkuloze grla, koja je u ono doba bila teško izlječiva, preminuo je 3. lipnja 1924. godine u sanatoriju Kierling kraj Beča, u 41. godini života.

Kafka je pisao na njemačkom jeziku, a njegov nezamjenjivi i vizionarski književni opus ubraja se u vrhunce moderne književnosti. Utjecao je na niz svjetskih i europskih pisaca, poput Jorgea Luisa Borgesa, Alberta Camusa, Samuela Becketta, ali i Jonathana Franzena i Lászla Krasznahorkaija. O važnosti ovog autora možda najbolje govore svima znani epiteti kafkijanski i kafkaeskno koji opisuju tjeskobu, apsurd življenja i otuđenje modernog čovjeka.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.