Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Niccolo Machiavelli

Političke misli

  • Nakladnik: Šareni dućan
  • Prijevod: Mario Kopić
  • 07/2020.
  • 144 str., meki uvez
  • ISBN 9789533201283
  • Cijena: 69.00 kn
  • Cijene knjiga samo su informativnog karaktera. Knjige potražite u knjižarama ili u knjižnicama.

Niccolo Machiavelli rođen je 3. svibnja 1469. godine u gradu koji je u umjetnosti i politici talijanske renesanse imao odlučujuću ulogu, u Firenci. Firentinska Republika je poput mnogih drugih gradova u Italiji bila gradska republika, koja je s okolnim teritorijem obuhvaćala oko dvije tisuće kvadratnih kilometara. Firenca je bila grad velikih renesansnih umjetnika i kolijevka humanističke obrazovanosti, u kojoj su ideali grčke i rimske antike ponovno postali pristupačni. Ovakvo značenje grada bilo je usko povezano s usponom obitelji Medici, koja se prvotno bavila trgovinom i poduzetništvom i koja je svoje bogatstvo upotrijebila kako na unapređenje umjetnosti, tako i na stjecanje političke moći.

Iza fasade republikanskog ustroja praktično je bila uspostavljena obiteljska oligarhija. Machiavellijeva sudbina bila je na više načina povezana s Medicijevima. Sazrijevao je ponajprije pod vladavinom Lorenza Medicija, zvanog Veličanstveni, ali je u Firenci još u njegovoj ranoj mladosti došlo do radikalne političke promjene. Godine 1492. umire Lorenzo Medici, a dvije godine nakon toga Medicijevi gube vlast. Započinje period u kojem je dominikanski monah Girolamo Savanarola imao veliki utjecaj na politiku grada. 

Savanarola je bio puritanski nastrojen politički fundamentalist. Zalagao se za demokratski, ali strogo religijski i moralno orijentiran poredak, u kojemu nije bilo mjesta za provode i ćutilna zadovoljstva. Za vrijeme Savanarole dolazi do paljenja slika i knjiga. No 1498. godine on i sam biva pogubljen na lomači kao heretik. Bila je to godina u kojoj se u Firenci učvrstila republikanska vladavina i godina u kojoj je Niccolo Machiavelli stupio u politiku. 

Nameće se pitanje je li bolje da te ljudi vole ili da te se boje, ili obrnuto. Odgovor je: poželjno bi bilo i jedno i drugo; ali budući da je teško složiti ovo dvoje, puno je sigurnije, kad već čovjek mora biti bez jednoga od ovoga dvoga, da te se boje. 

Razmotrite li način kako postupaju ljudi, vidjet ćete da su svi oni koji stižu do velika bogatstva i velike moći do njih stigli ili na prijevaru ili na silu. 

Žene su najmilosrdnija, ali i najdosadnija stvorenja na svijetu. Tko ih izbjegava, oslobađa se nezgoda, a i koristi; tko se s njima druži, taj ima koliko koristi toliko i brige. Istina je da nema meda bez muha.

Talijanski politički filozof i književnik, jedna od ključnih povijesnih figura za vrijeme renesanse. Humanistički odgojen, bio je čovjek prakse i izvorni mislilac. Godine 1498. Machiavelli stupa u službu slobodne fiorentinske republike, koja je procvjetala od isjerivanja Medicijevih 1494., kao tajnik za vanjske i unutarnje poslove i rat. Tijekom ovog vremena, putovao je u diplomatske misije u različite europske dvorove u Francuskoj, Nemačkoj, ostalim talijanskim gradovima-državama. Iako u politici nikada ne postaje ličnost prvog plana, bavljenje tim poslovima omogućuje mu da izravno upoznaje ljude, njihove odnose - probleme rata i mira.

1512. godine u Firenci su Medici ponovo na vlasti. Kratko nakon ovoga Machiavelli biva optužen za sudjelovanje u neuspjeloj zavjeri protiv Medicijevih i završava u pritvoru gdje je podvrgnut torturi i mučenju. Novi Medicijevi ljudi i Papa Leo X, osigurali su njegovo puštanje na slobodu, i on se povlači na svoje malo imanje u San Kascianu, blizu Firence, gdje se posvećuje uglavnom književnom radu.

Poput mnogih suvremenika, i on poseže za antičkim uzorima, ali kao genijalan predstavnik renesanse nadahnjuje se u prvom redu "efektivnom istinom o stvarima", a ne teološkim i etičkim konstrukcijama. Svoje nove misli najbriljantnije izlaže u raspravi "Vladar" ("Il Principe", 1513) u kojoj govori o potrebi čvrste, apsolutne monarhije. Njegova rasprava u obliku dijaloga "O ratnom umijeću", (1519-1520) prvo je moderno djelo o vođenju ratova i organizaciji vojske.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.

– Od istog nakladnika –

Prethodna Slijedeća Vidi sve knjige

– Od istog autora –

Prethodna Slijedeća Vidi sve knjige

– Povezani sadržaj –

– Pretraži sve knjige –