Polemičara odlikuje heroizam, sposobnost da se hrabro suoči s drugima i da se istodobno drugi suoče s njime. To je onaj produktivni grčki 'polemos' (rat), koji je danas zamijenjen strahom, jer su oštri zastupnici političke korektnosti postali jako nekorektni – možeš dobiti po gubici i po karijeri ne samo od pojedinca, nego od cijele udruge, odnosno udruženih udruga koje se bore za određena prava.

Zanimljivo je usporediti knjižni sektor s drugim vrstama stvaralaštva u kulturi. Najčešće mnogi ističu onaj glazbeni, kao primjer dobre organiziranosti ali i zbog veće količine novca koji se obrće u glazbenoj industriji, iako je i ovdje upitno koliko dobro prolaze autori a koliko više od njih prihoduju svi ostali koji profesionalno u glazbenoj industriji djeluju.

Navala populističke self-help literature na svjetskom, pa i na našem tržištu, govori da je sudbina postala korisno poduzetništvo u kojem se nude razni naputci za poslovni ili osobni uspjeh na životnom tržištu sreće. Naravno da u tom korpusu tekstova postoji itekako stručna literatura, no čini se da je više one kojoj je svrha dobra zarada, a ne istinski lijek.

Iza mnogo toga što oblikuje našu svakodnevicu stoji neki autor (ili više njih), no ljudi često misle da mogu npr. 'bez umjetnosti' ili srodnih oblika kreativnosti, iako su u praksi stalno okruženi njima - glazbom, filmom, dizajnom, književnošću, digitalnim sadržajem... No, jeste li se ikada zapitali kako autori stvaraju, ili još bolje kako stvaraoci žive od svog kreativnog rada?

Sve je dakako na nastavniku hrvatskoga jezika, da je dovoljno kompetentan, zainteresiran i ima afinitet prema govorima, dijalektima idioma hrvatskoga jezika. Važno je kroz stručne skupove poticati učitelje i nastavnike da prepoznaju, osnaže i njeguju zavičajne govore svojih učenika.