Nakon što sam prošlu kolumnu posvetio urednicima, nastojeći barem malo otškrinuti vrata za moguće daljnje razgovore o važnosti njihove 'karike' u tzv. lancu knjige, o problemima s kojima se susreću ili koji ih tek vrebaju, ponovno uvodim u priču i autore koje podsjećam na natječaj Ministarstva kulture i medija za poticanje i promicanje hrvatskog književnog i prevoditeljskog stvaralaštva.

Iza mnogo toga što oblikuje našu svakodnevicu stoji neki autor (ili više njih), no ljudi često misle da mogu npr. 'bez umjetnosti' ili srodnih oblika kreativnosti, iako su u praksi stalno okruženi njima - glazbom, filmom, dizajnom, književnošću, digitalnim sadržajem... No, jeste li se ikada zapitali kako autori stvaraju, ili još bolje kako stvaraoci žive od svog kreativnog rada?

Dobri urednici mogu pomoći strukturirati tekst, uočiti prazne hodove i rupe u priči ili nelogičnosti, poboljšati stil i jasnoću, uskladiti ton i tempo, obaviti korekturu i lekturu... bez kvalitetnog uredničkog doprinosa i potencijalno najbolji autorski rukopis ili ideja mogu ostati nerealizirani ili nezapaženi, za što ćemo najčešće kriviti autora, a možda bismo ponekad trebali i urednika.

Sasvim je jasno da je zajednica entuzijasta kreirala nešto iznimno marketinški isplativo, ali i sadržajno utjecajno – platformu čije prednosti i mane tek treba kritički sagledati. Upravo BookTok pridonosi novom oblikovanju percepcije književnosti: knjige se često doživljavaju kao proizvodi za brzu konzumaciju, koji moraju pod svaku cijenu zadržati pažnju čitatelja.

Nedvojbeno je da Hrvatska ima vrsnih autora knjiga za djecu i mlade, pisaca i ilustratora, ali ako se pogledaju Top liste najprodavanijih knjiga i slikovnica iz te kategorije, vidljivo je da su npr. u prošloj 2024. godini u knjižarama bila najprodavanija (uz rijetke iznimke) prijevodna izdanja, i to mahom onih najpoznatijih svjetskih autora/ica koji dominiraju i na inozemnim tržištima knjiga.