Nedvojbeno je da Hrvatska ima vrsnih autora knjiga za djecu i mlade, pisaca i ilustratora, ali ako se pogledaju Top liste najprodavanijih knjiga i slikovnica iz te kategorije, vidljivo je da su npr. u prošloj 2024. godini u knjižarama bila najprodavanija (uz rijetke iznimke) prijevodna izdanja, i to mahom onih najpoznatijih svjetskih autora/ica koji dominiraju i na inozemnim tržištima knjiga.

Protiv strahovanja kao mašte možete se boriti jedino maštom kao zaštitarstvom. Zato su obje ove slikovnice toliko ingeniozne: u prvoj, noć je prepuna osjećaja koji su prava pravcata prizorišta primamljive nadopune, pitanja upućena djeci, kao i situacije koje samo želimo još bolje upoznati. U drugoj, noć je vrijeme kad se otvara prolaz u alternativne svjetove, a tamo imamo ludo zanimljive dvojnike ili...

Čini se kako mnogi kolegice i kolege kroatisti (a i dio pisaca, rekao bih) nikako da shvati kako je period osnovne škole period stjecanja čitalačkih navika. Drugim riječima, ključno je u osnovnim školama da djeca zavole čitati. Jednom, kada dakle zavole čitati knjige, bit će prilike i za pisce poput Jagode Truhelke, Augusta Šenoe ili Zlate Kolarić-Kišur.

Na konferenciji o književnom prevođenju okupilo se oko 300 sudionika i sudionica, a oko 1500 ih je predavanja i panele pratilo online. Ideja je bila okupiti što više karika u knjižnom lancu, što raznolikije dionike svijeta knjige, pa da se ojačaju postojeće mreže i možda stvore nove, razmijene stajališta i podijele najbolje prakse u cijelom izdavačkom ekosustavu.

Kada je riječ o pomoći knjižnom sektoru, treba još na vrijeme upozoriti da se u 2025. u financiranju javnih potreba u kulturi ne bi smio dogoditi disbalans u financiranju književnog sektora kakav se dogodio u ovoj godini, kada su se neki u knjižnoj branši pokazali kao bolji pregovarači, dok se drugi nisu uspjeli izboriti za svoju poziciju, što je bilo vidljivo i u primjeni novog modela otkupa knjiga.