Izdvojili smo 12 knjiga koje bi trebali pročitati ili makar temeljitije prolistati svi oni koji se već i praktično bave nekom od profesija u tzv. lancu knjige (autori, nakladnici, knjižari, knjižničari kao i specijalizirani novinari ili influenceri), jer ozbilno bavljenje ovim poslom zahtijeva i što temeljitije poznavanje cjelokupnog konteksta, vlastita iskustva iz prakse nisu uvijek i dostatna, pogotovo kada...

Europska iskustva pokazuju da kulturni vaučeri očekivano generiraju porast potrošnje u knjigama, ali i da se bez dodatnih mehanizama taj porast koncentrira u najvećim prodajnim sustavima, dok mali knjižari i mali nakladnici ostaju marginalizirani. Hrvatska, s već sada slabom i regionalno neravnomjernom knjižarskom infrastrukturom, posebno je osjetljiva na takvu mogućnost.

Top-liste nisu samo 'slova i brojke', one su instrument koji (ako je ispravno postavljen i ako se njegovi rezultati mjerenja kvalitetno interpretiraju) može poslužiti i kao podstrekač sporazumijevanja u branši u kojoj kvalitetnog međusobnog dijaloga između dionika tzv. lanca knjige neupitno nedostaje. Ako su uloge i odnosi tih dionika često fragmentirani, top-lista je jedno od rijetkih mjesta gdje se one...

Poduzetnici danas sve češće žele ulagati u društveno korisne projekte, ali očekuju i jasne fiskalne poticaje koji takva ulaganja prepoznaju i podržavaju. Ako porezne olakšice vrijede samo za sport, to ograničava njihovu spremnost da sponzoriraju kulturne, znanstvene ili obrazovne programe koji jednako doprinose zajednici.

Imajući u vidu da nam je prioritet stanje u knjižnom sektoru, moguće je zaključiti da književni autori ne kotiraju loše, ali su daleko od profitabilnijih sektora poput glazbenog ili audiovizualnog. Činjenica da su npr. likovni umjetnici, fotografi i drugi u nepovoljnijem položaju, da u njihovom slučaju kolektivna zaštita autorskog prava još nije profunkcionirala ne bi trebala biti neka utjeha.