Tema • 02.12.2025.

Top-liste najprodavanijih knjiga kao potencijalni alat dijaloga na knjižnom tržištu

Top-liste nisu samo 'slova i brojke', one su instrument koji (ako je ispravno postavljen i ako se njegovi rezultati mjerenja kvalitetno interpretiraju) može poslužiti i kao podstrekač sporazumijevanja u branši u kojoj kvalitetnog međusobnog dijaloga između dionika tzv. lanca knjige neupitno nedostaje. Ako su uloge i odnosi tih dionika često fragmentirani, top-lista je jedno od rijetkih mjesta gdje se one...

Tema • 30.11.2025.

Autori u smiraju života: izazovi umirovljenja, trajanja djela i neizvjesne egzistencije

Književnici ne odlaze 'u mirovinu' na određeni datum. Pišu dok mogu, dok imaju energije, dok imaju publiku ili potrebu stvarati. Za autore koji su čitave karijere proveli izvan stalnog radnog odnosa - što je u književnom sektoru pravilo, a ne iznimka - mirovinski staž gotovo je uvijek nedostatan, a mirovine, čak i kad ih je moguće ostvariti, toliko su niske da ne omogućuju dostojanstven život.

Tema • 28.11.2025.

Vrijednost autorskog rada između preporučenih tarifa i krhke ekonomije hrvatske knjige

Novi cjenici HDP-a i DHKP-a predstavljaju koristan korak prema profesionalizaciji hrvatske književne scene. Oni jasno govore da pisanje i prevođenje imaju vrijednost, da je riječ o zahtjevnom poslu te da bez jasnih standarda nema razvoja kulture. No istodobno je činjenica da je hrvatska ekonomija knjige krhka, pa ako država, struka i izdavači ne počnu djelovati zajedno pitanje je trenutka kada će početi...

Tema • 27.11.2025.

Mladi i tehnologija: Jedva deset posto učenika pročita lektiru

Koncentracija djece i adolescenata, njihova pismenost i razumijevanje pročitanog u globalnom je padu. To nije samo hrvatska priča. Usporedno s time, motoričke vještine sve su im slabije. Povezane su s kognicijom pa, kako je dokazao psihijatar i neuroznanstvenik Manfred Spitzer, i mi i naša djeca silazimo s uma.

Tema • 26.11.2025.

Tri pozicije autora - kako zaštititi profesiju?

Obično se ne uočava da se svi autori ne nalaze u istoj poziciji, a to odražava lijenost pa i nespremnost poslodavaca i resornih struktura da pisce i prevoditelje tretiraju na najbolji mogući način, i da se trude osigurati im pravednije uvjete njihova kreativnog rada. Stoga je razlikovanje stalno zaposlenih autora, hibridnih freelancera i čistih freelancera nužno je jer svaki od ta tri položaja zahtijeva...

Tema • 21.11.2025.

Što najavljene izmjene Zakona o porezu na dobit znače za kulturne i kreativne industrije?

Tema • 10.11.2025.

Europski parlament podržao umjetnu inteligenciju na štetu autorskih prava

Tema • 31.10.2025.

Modeli i problemi kolektivne zaštite autorskih prava izvan književnog sektora - dio II.

Tema • 28.10.2025.

Šutnja je zlato : Zašto više nemamo oštrih književnih polemika?

Tema • 20.10.2025.

Modeli i problemi kolektivne zaštite autorskih prava izvan književnog sektora - dio I.

Zanimljivo je usporediti knjižni sektor s drugim vrstama stvaralaštva u kulturi. Najčešće mnogi ističu onaj glazbeni, kao primjer dobre organiziranosti ali i zbog veće količine novca koji se obrće u glazbenoj industriji, iako je i ovdje upitno koliko dobro prolaze autori a koliko više od njih prihoduju svi ostali koji profesionalno u glazbenoj industriji djeluju.

Tema • 15.10.2025.

Navala self-help literature – obmana ili istinska pomoć?

Tema • 10.10.2025.

Čemu nas uči mala međunarodna knjižara u Korčuli?

Smještena je u staroj jezgri grada Korčule i već je desetak godina (osnovana je 2014.) nezaobilazno mjesto susreta domaćih čitatelja, turista i pisaca. Posebno je zanimljivo da ju je osnovao Francuz Joseph Le Corre, zaljubljenik u otok od 1980-ih, koji je od početka svoju knjižaru zamislio i izgrađivao kao svojevrsni međunarodni kulturni punkt, prilagođen turistima ali i domaćem stanovništvu.

Moderna vremena

Tema ×