Umjesto da traži jedinstveno rješenje ili hijerarhiju važnosti, serijal 'Dijalogom do (spo)razumijevanja - povezivanjem profesija do održivog razvoja umjetnosti riječi' se gradi kao niz perspektiva koje se međusobno ne poništavaju, nego dopunjuju. Njegova temeljna pretpostavka jest da knjižni sektor funkcionira kao mreža međusobnih ovisnosti, a ne kao piramida s jasno definiranim središtem.

Izdvojili smo 12 knjiga koje bi trebali pročitati ili makar temeljitije prolistati svi oni koji se već i praktično bave nekom od profesija u tzv. lancu knjige (autori, nakladnici, knjižari, knjižničari kao i specijalizirani novinari ili influenceri), jer ozbilno bavljenje ovim poslom zahtijeva i što temeljitije poznavanje cjelokupnog konteksta, vlastita iskustva iz prakse nisu uvijek i dostatna, pogotovo kada...

Europska iskustva pokazuju da kulturni vaučeri očekivano generiraju porast potrošnje u knjigama, ali i da se bez dodatnih mehanizama taj porast koncentrira u najvećim prodajnim sustavima, dok mali knjižari i mali nakladnici ostaju marginalizirani. Hrvatska, s već sada slabom i regionalno neravnomjernom knjižarskom infrastrukturom, posebno je osjetljiva na takvu mogućnost.

Obično se ne uočava da se svi autori ne nalaze u istoj poziciji, a to odražava lijenost pa i nespremnost poslodavaca i resornih struktura da pisce i prevoditelje tretiraju na najbolji mogući način, i da se trude osigurati im pravednije uvjete njihova kreativnog rada. Stoga je razlikovanje stalno zaposlenih autora, hibridnih freelancera i čistih freelancera nužno je jer svaki od ta tri položaja zahtijeva...

Može li itko kopirati zaneseni ljudski duh, igru emocija, misli, svijesti i podsvijesti? Hoće li umjetničko ipak pobijediti umjetno ili će se to umjetno prirodno raspasti baš zato što želi postati živo? Tehničke struke, u kojima stoj doista može pomoći, nisu tema ovog teksta, nego je povod opasna prijetnja tisućljetnoj civilizaciji kulture, slobodi misli i jezika.