Top-liste najprodavanijih knjiga kao potencijalni alat dijaloga na knjižnom tržištu

New York Times Bestseller List (ilustracija)

Na razvijenim tržištima knjiga u svijetu top-liste najprodavanijih knjiga predstavljaju mnogo više od informativnih vodiča za ljubitelje knjige i čitanja ili prilagođenog formata reklamiranja knjiga. Ukoliko na tržištu postoji razvijena profesionalna infrastruktura, nakladništvo i knjižarstvo u prvom redu, tada top liste knjiga pomažu svim dionicima u sektora bolje razumjeti trendove i dinamiku čitanja, učinkovitost pojedinih modela distribucije, vidljivost knjiga i funkcioniranje cjelokupnog tržišta.

Štoviše, u zemljama poput Sjedinjenih Američkih Država, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Njemačke ili Italije, top-liste uživaju status pouzdanih pokazatelja kulturnih trendova i mijena, nudeći kontinuirano transparentan uvid (ponegdje to traje već više desetljeća a ponegdje je to već i stoljetna praksa) u to koje knjige dopiru do publike, u kojoj mjeri, u kojem vremenu i kroz koje prodajne kanale.

U Sjedinjenim Američkim Državama liste The New York Timesa, Publishers Weeklyja, Amazona i Barnes & Noble-a tjedno prate deseci milijuna ljudi. U Ujedinjenom Kraljevstvu The Bookseller i Nielsen BookScan služe kao sektorska analitički instrumenti, jednako važni urednicima kao i ekonomskim analitičarima. U Francuskoj L’Express, Livres Hebdo i Fnac svojim top listama oblikuju kulturnu vidljivost knjiga, baš kao u Italiji liste GfK-a i talijanskih knjižarskih lanaca.

Kada The New York Times objavi da je određeni roman broj jedan, to nije subjektivna procjena, već rezultat prikupljenih podataka s velikog broja prodajnih mjesta. Kada u Velikoj Britaniji BookScan objavi da određeni naslov prodaje 10.000 primjeraka tjedno, to tada znaju i autori, i urednici, i nakladnici, i knjižari, i književni festivali, i mediji, i knjižnice, i naravno  čitatelji. Svi se orijentiraju prema istim informacijama — što olakšava sporazumijevanje, suradnju i planiranje.
 

KIS - Top lista knjiga 2010

U Hrvatskoj top-liste knjiga nikada nisu bile stabilna i trajna praksa. Iako su postojali različiti pokušaji, niti jedan nije uspio postati dugoročno relevantan projekt na koji bi se sektor dugoročnije s pouzdanjem oslanjao. Evo kratke vremenske lente prisutnosti top listi knjiga tj. mjerenja prodaje knjiga na našem knjižnom tržištu:

• “Pola ure kulture” (1994. – 2018.)
  Televizijska emisija „Pola ure kulture“, u kojem se redovito govorilo i o knjigama, u sklopu emisije imala je i Top listu knjiga, ali ta emisija nije imala razrađen sustav praćenja prodaje niti metodološki utemeljene liste. Ipak, i takva je bila važna za vidljivost određenog broja knjiga na tržištu ali ne i za cjelovitiju tržišnu analitiku.
   
• Top lista KIS-a - Knjizevno-informacijskog sustava (2003. – 2010.)
  Drugi, znatno ozbiljniji pokušaj bio je KIS – Književno-informacijski sustav, koji je početkom 2000-ih počeo objavljivati Top listu najprodavanijih knjiga temeljem podataka iz knjižara. To je bio prvi sustav koji je:
  - prikupljao realne prodajne podatke (zahvaćajući tzv. dugi rep prodaje)
  - surađivao s više knjižara (samostalnih i u sklopu knjižarskih lanaca) na nacionalnoj razini
  - objavljivao liste po kategorijama
  - imao kontinuitet i prihvaćenost (više u stručnim krugovima)
  
  Ipak, KIS nakon nekoliko godina rada (osim Top liste knjiga, sustav je pionirski objavio nekoliko svezaka Books-In-Print kataloga knjiga dobavljivih na tržištu) tj. nakon što su se iscrpile financijske potpore koje je projekt dobio (glavnina sredstava dolazila je iz međunarodnih fondova, a znatno manje iz domaćih). Kada je projekt prestao, s njime je nestalo relevantno analitičko praćenje hrvatskog knjiškog tržišta
   
• Informacijski mrak (2010. – 2020.)
  Sljedeće desetljeće obilježile su fragmentirane liste pojedinih knjižara i promotivne top-liste online trgovaca, povremene prigodne top liste u pojedinim medijima... ukratko, karakterizira ga nedostatak sustavnog praćenja prodaje, a nakladnici, knjižari i autori često djeluju „na osjećaj“, bez oslonca na vjerodostojne podatke o tržištu. Hrvatska se tako vratila među one europske zemelje koje se ne mogu pohvaliti ovim korisnim oruđem za detektiranje trendova na tržištu knjiga.
   
• Moderna vremena pokreću novu neovisnu Top listu najprodavanijih knjiga (2020. – danas)
  Nakon dužeg vremena takav projekt je postao dostupan i u Hrvatskoj kada su Moderna vremena ljeto 2020. godine pokrenula Top listu najprodavanijih knjiga prema podacima o prodaji u knjižarama s ciljem informiranja šire javnosti o najprodavanijim naslovima u Hrvatskoj, iz područja beletristike, publicistike i knjiga za djecu, ali i ostalih tematskih niša i žanrova. Kroz ove informacije čitalačka publika ima priliku informirati se i o novitetima na tržištu, što Top listu knjiga čini dodatnim alatom u poticaju na čitanje, ali nikako manje važno, na prodaju aktualnih izdanja.
  
  Redovno praćenje prodaje knjiga u knjižarama, odnosno top liste uobičajeni su format u svijetu knjiga, a o važnosti prikupljanja informacija o prodaji iz knjižarske mreže govori i podatak iz godišnjeg istraživanja hrvatskog tržišta knjiga koji pokazuje da čitatelji odluku o kupnji najčešće donose na mjestu kupnje odnosno u knjižari, a distribucija i prodaja kroz knjižarsku mrežu čini preko 40% prodajnog udjela. Top lista objedinjuje mjesečne izvještaje o prodaji koje Moderna vremena prikupljaju iz reprezentativnog uzorka od 50-ak knjižara u Hrvatskoj.
  
  Projekt Top lista knjiga temelji se na većem broju generiranih top-listi segmentiranih po različitim tematkim ili žanrovskim kriterijima, koji odražavaju i raznolikost interesa šire čitateljske publike. Najprodavanije naslove tako je moguće pregledavati kroz pojedinačne top liste iz područja: Publicistika / Strana književnost / Hrvatska književnost / Knjige za djecu i mlade / Društvo, politika, povijest / Biografije i memoari / Popularna znanost i tehnologija / Putopisi i putovanja / Hrana i kuharice.

Zašto je i tematika top listi knjiga važna za ovaj serijal „Dijalogom do (spo)razumijevanja“?

Top-liste nisu samo "slova i brojke", one su instrument koji (ako je ispravno postavljen i ako se njegovi rezultati mjerenja kvalitetno interpretiraju) može poslužiti i kao podstrekač  sporazumijevanja u branši u kojoj kvalitetnog međusobnog dijaloga između dionika tzv. lanca knjige neupitno nedostaje. Ako su uloge i odnosi tih dionika često fragmentirani, top-lista je jedno od rijetkih mjesta gdje se one objedinjuju i transparentno iskazuju, jer ona:

• nudi kontinuirane podatke, a podaci su temelj svake ozbiljne analize sektora
• stvara povjerenje – jer svi akteri vide isto
• omogućuje usporedbu i planiranje
• povećava vidljivost knjiga
• doprinosi profesionalizaciji nakladništva
• čitateljima olakšava snalaženje u moru naslova
• kulturnim politikama pruža mjerljive pokazatelje
• otvara prostor za javni dijalog u interpretaciji rezultata
• zadovoljava interes autora
• zadovoljava interes nakladnika
• zadovoljava interes knjižara
• zadovoljava interes distributera
• zadovoljava interes čitatelja

Dakle, sada i u najkraćim crtama, top-liste najprodavanijih knjiga su:

• alat koji svi lako mogu koristiti jer "govore" jezikom koji svi razumiju
• donose informacije koje su svima i potrebne i korisne
• čine most tj. poveznicu između različitih profesija u knjižnoj branši

Drugim riječima, top-liste se mogu iskoristiti i kao potencijalni alat dijaloga.

Stoga, ako težimo stvaranju održivog i na višoj razini profesionaliziranog knjižnog sektora, trabali bi dalje razvijati Top-listu najprodavanijih knjiga, omogućiti da se ona razvija u svoj punini njezina potencijala. A sve kako bi se ona učvrstila kao:

• stabilan alat u rukama branše
• zajednička referentna točka
• izvor planiranja
• poticaj dijaloga / suradnje svih dionika lanca knjige
• temelj donošenja kulturnih politika (spram knjige i npr. poticanja čitanja)

Top-lista najprodavanijih knjiga, kakvu posljednjih godina razvijaju Moderna vremena, trenutno predstavlja važan ikorak prema takvom sustavu, no s uključivanjem više podataka, većom transparentnošću i proširenom metodologijom, ona bi tek mogla postati središnji orijentir hrvatskog knjižnog sektora, važan alat kojim različite profesije mogu bolje razumjeti jedne druge i tako surađivati na dobrobit knjige, kulture i čitatelja.

* Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta "Dijalogom do (spo)razumijevanja - povezivanjem profesija do održivog razvoja umjetnosti riječi" koji je sufinanciran sredstvima Agencije za elektroničke medije iz Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.