Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Razgovor • Piše: Gea Vlahović

Neven Vulić : Ne znam gdje je izlaz, ponekad je naprosto u šetnji šumom

Naše društvo glorificira nasilje, stalno smo izloženi takvim sadržajima. Na ovome mjestu trebalo bi razlučiti što je stvarnost, a što književnost. Progovarati o nasilju ne znači glorificirati ga, pogotovo ako vjerno prati što se događa u našoj stvarnosti. Ovaj roman je utoliko prozor u iskrivljen prikaz našega svijeta gdje je dobrano reducirana nježnost, premda postoji, a pogled je često usmjeren na ono toksično što nas okružuje.
Razgovor • Piše: Sven Popović

Borivoj Radaković: Imao sam dva defloratora u svom životu – Janka Polića Kamova i Sex Pistols

Podosta sam odmaknuo pišući novi roman – roman o starenju, o starcima koje vidim kao izdajice života, ljude u uspomenama, blokirane u prošlosti koja ionako nikada nije postojala, ljude koji svi postaju jedan te isti starac, likom i mišlju, i pitam se kako su to sebi mogli dopustiti. Proklinjem ih – kako ste to mogli sebi dopustiti?
Razgovor • 31.03.2020.

Chris Agee : Najbolje rečeno je napola rečeno

Ukratko, ova pandemija će u potpunosti promijeniti svijet i dramatično povećati ulogu države nasuprot kapitalizmu, još dugo nakon nje, kao što je to učinio Drugi svjetski rat ili kuge u srednjovjekovnoj Europi, i kao što je već očigledno. Referirajući se na Sebaldova 'Kodu', dodao je: 'Pomislite na vrijeme za mjesec ili dva, kako će sve izgledati?'
Razgovor • 07.04.2020.

Marijana Radmilović : Jezik mi oduvijek služi kao uporište i utočište, uz moju obitelj, najčvršće koje imam

Svijet je danas raspadnutiji, odnosno rasprsnutiji i disparatniji nego je bio ikada u prošlosti. Meni osobno jezik oduvijek služi kao uporište i utočište, uz moju obitelj, najčvršće koje imam, ako je u životu uopće išta čvrsto. Ali ako govorimo o jeziku kao sredstvu komunikacije, on se neminovno, skupa s ovim frenetičnim svijetom, raspada.
Razgovor • 03.01.2020.

Damir Šodan : Ako želi ostati subverzivna, književnost bi trebala biti transparentnija i direktnija

Mislim da bi književnost u današnjim društvenim okolnostima, ako želi ostati subverzivna, kakva je na neki način oduvijek bila, trebala biti transparentnija i direktnija, ako već ne i eksplicitno angažiranija, jer u vremenu hiper-realiteta aluzivnost slobodno možemo okačiti mačku o rep sve do ponovnog dolaska nekih komodnijih vremena.
Razgovor • 21.12.2019.

Sanda Hržić i Darko Rundek : Metafora je najmoćniji oblik nadilaženja pojavnosti

Tek kad je srce očišćeno i oslobođeno, može u sebi ogledati, tj. spoznati, božanski aspekt. Ne radi se o Bogu, ako tako želite imenovati ideju o Apsolutu koji je nepojmljiv u svojoj srži, ali njegova svojstva možemo prepoznavati i njima težiti kroz dobrotu, ljepotu, milosrđe, pravdu itd.
Razgovor • Piše: Dean Trdak

Gonçalo M. Tavares: Svrha književnosti nije da pripovijeda priče onako kako su nam ih pripovijedale naše bake

Nalazimo se u dobu koje se toliko temelji na ekonomiji da knjige postaju nalik televizijskim emisijama i natječu se s njima na polju zabave. Sve češće se književnost poima kao zabava, čitatelji žele priču, a diktatura priče, romana i novele, ima više veze s ekonomijom nego s umjetnošću. Umjetnost nastoji izmjestiti gledatelja ili čitatelja iz njegova svijeta.
Razgovor • Piše: Petra Miočić

Markus Zusak: Od istinitih roditeljskih priča izgradio sam svoj svijet mašte

Pisanje je vraški teško, a s novim romanom prolazim sve iznova. Zato često gradim zidove između ovog i svijeta mašte i kad se nađem među njima, svjestan sam da neću izići dok ne probijem vrata s druge strane. Uvijek se nalazim između svjetla i tame, balansiram između teških i lijepih strana pisanja. Stoga ne, ja ne mogu otići na odmor od svojih likova.
Razgovor • Piše: Sandra Pocrnić Mlakar

Monika Herceg: Poeziju sam trebala kako bih preživjela onaj dio majčinstva o kojem se kod nas malo govori

Ne razmišljamo često o nekim problemima kada smo u prostoru ugode, imamo svoja dobra primanja, miran život, kavu knjigu i boli nas briga. Ja želim da ta knjiga onda barem nešto napravi tom mirnom čitatelju. Želim da ga makne iz umrtvljenosti. Da pokrene mozak. Najzahvalnija sam bila onim knjigama koje su me najviše boljele...
Razgovor • Piše: Vanja Kulaš

Srđan Valjarević : Ponekad je dovoljno samo hodati

Ne smetaju mi usporedbe sa Bukovskim, to je tako, mogao je da bude i neki drugi autor, usporedbe uvek postoje, neko to na taj način vidi i to je u redu. Bukovski je bio veliki pesnik, meni je puno značio, ne onoliko koliko priče Roberta Valzera koje mi znače mnogo i danas.
Razgovor • Piše: Iva Perković

David Grossman: Ako poznajemo više riječi kojima opisujemo svijet, dodirujemo svijet na više načina

Pisci pokušavaju biti sposobni vidjeti nijanse na način koji umnogostručuje našu povezanost sa životom. Ako poznajemo više riječi kojima opisujemo svijet, mi dodirujemo svijet na više načina. Ljudi mi često kažu kako pišem prekrasno, i to me ljuti. Ja ne mislim da pišem lijepo, mislim da pokušavam pisati precizno. Na neki način.
Razgovor • Piše: Srđan Sandić

Dino Pešut : Kad bi se muškarci ponašali kao na koncertu Miše Kovača, nikada više ne bi bilo ratova

Freud je nanio nepravdu odnosima očeva i sinova jer se time nije bavio, a mi smo žrtve tih odnosa. Oni probijaju u ljubavnim, političkim i osvetničkim činovima. Mi svi gledamo sinove neseparirane od svojih očeva kako vode države, banke i korporacije, kako siluju, pljačkaju i ubijaju. Kič kojem se oduzme smisao za humor i humanost, postaje smrtonosan.
Razgovor • Piše: Petra Miočić

Frederic Beigbeder : Osjećam se kao bend koji svira na tonućem Titanicu

Osjećam se kao bend koji svira na tonućem Titanicu. Nastavljam pisati iako knjige umiru. Ne znam što bih drugo radio. Dopustite mi da kažem nešto vrlo bahato; umirem kako bih spasio čovječanstvo. Kao Ray Bradbury. Vjerujem da su čovječanstvo i književnost povezani. Nestane li književnosti, ljudi će biti sljedeći na redu. Vrlo brzo.
Razgovor • Piše: Anda Bukvić Pažin

Ellen Elias Bursać : Treba djelovati, a ne vječito jadikovati

Naša udruga ALTA svake godine ima veliki skup, ovogodišnji se održava u Indiani. Na tim skupovima, osim sastanaka članova, imamo i panele na kojima se raspravlja o konkretnim pitanjima, i jedna od tema koju svaki put obrađujemo su recenzije. To je, dakle, tema, na razini našeg prevoditeljskog društva: kako recenzirati prijevod kad ne poznajete izvorni jezik.
Prevoditelj predstavlja • Piše: MV Info

Prevoditelj predstavlja : Ursula Burger

Najveći izazov pri prevođenju za mene je postići u hrvatskom cjelokupni učinak koji neko djelo postiže u izvorniku: pogoditi pripovjedačev glas i ton djela, pronaći pravi registar i jezična sredstva koja će mi u našem jeziku omogućiti istu razinu autentičnosti umjetničkog djela. Najveći su mi izazov igre riječi, eliptične rečenice, formalna odstupanja, poezija teksta.