Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Razgovor • Piše: Petra Miočić Mandić

Sjón : Pjesnici su srce naše kulture

Često sam se u pisanju poigravao vidom i gledanjem. Mislim da je i problematiziranje vida i gledanja u srži književnosti još od najstarijih vremena – Homer je bio slijep, a Odin je bio bog poezije i lijevo je oko mijenjao za poetski dar. Mislim da taj čin postaje simbolom vanjskog i unutarnjeg vida i tako simbolizira poeziju.
Razgovor • Piše: Dean Trdak

Georgi Gospodinov : Knjižnice su istinska vremenska utočišta

Ja želim pričati priče upravo o onome što je netrajno, što je danas živo, a uskoro može umrijeti. Upravo to me zanima. I čovjek je takvo biće. Za ostale velike stvari postoje spomenici i piramide. O njima nemamo zašto razmišljati. Ali čovjek koji je usamljen u svojoj sobi u tri sata popodne je onaj koji mene zanima.
Razgovor • 26.04.2022.

Renata Salecl: Oduvijek jedni druge promatramo kao prijetnju

Uvijek je postojala tjeskoba koju je valjalo nadići. A danas Internet omogućava izbjegavanje te tjeskobe. Danas se teške knjige odbacuju i na internetu se traga za nečim razumljivijim. Internet je poremetio sustav u kojem smo tjeskobu morali izdržati, što je bilo nužno. Zato sad imamo problema s prokrastinacijom što nije uvijek ni loše...
Razgovor • 08.02.2022.

Paulo José Miranda: Čitanje je ono što najviše određuje čovjeka kao biće

Nema načina da obranimo penal životu, svi pokušaji zapravo su iluzija da možemo uhvatiti život u svoje ruke. Neprestano se zavaravamo da sudbina ovisi o nama. Gajimo iluziju da je budućnost puko proširenje naših snova i želja. Ali mi i ne znamo tko smo. Imamo potpuno krivu predodžbu o tome tko smo. Kierkegaard nas je sve nazvao licemjerima...
Razgovor • Piše: Gea Vlahović

Ivana Šojat : Književnost svojim kazivanjem može učiniti mnogo dobra, ali i neopisiva zla

Književnost u okvir knjige, literarnog, sažima daleko širi kontekst i tumači ga, htjeli mi to priznati ili ne. Velika je odgovornost na književnosti. Ona može poduprijeti mitologizaciju, opstanak tirana, ali može i povući u pobunu, razum, prosuđivanje. Književnost barata magijom koje mnogi nisu ni svjesni.
Razgovor • 14.05.2021.

Mirjana Dugandžija : Emocija je srce moje priče

Novinarsko iskustvo teško da pomaže književnosti, osim, možda, navici da ono što se može reći jednostavno ne razvlačite kao bjelanjak na žlici kad vadite ono bijelo iz jajeta, jer ne želite pojesti pile u svojoj kajgani. E, da... I da, da ono što si utvarate da je sjajna priča doista i napišete, u smislu, sjednete za tastaturu, otvorite novi unos...
Razgovor • 11.05.2021.

Drago Glamuzina : Ne pišem da bih bilo koga liječio, ni druge ni sebe

Ne mislim da književnost ima neku drugu svrhu izvan sebe, ni odgojnu, ni revolucionarnu, ni terapeutsku. Ne vidim je kao sredstvo da se njome bilo što postigne. Ona svojim jezikom gradi svijet koji se ne može u potpunosti opisati ni na jedan drugi način, pa ni jezikom književne znanosti. Pritom, ona ne govori jednoznačno pa svaki čitatelj u taj svijet ulazi na svoj način.
Razgovor • Piše: Vanja Kulaš

Karolina Lisak Vidović : Čitanje knjiga liječi od vrlo aktualnih virusa neznanja, primitivizma, mržnje...

Fikcija je djelotvorno sredstvo spoznavanja stvarnosti, čitanjem kvalitetne književnosti dobivamo uvid u najrazličitije svjetove, ulazimo u tuđe psihe, tuđe priče postaju naše, stvaramo nove spoznaje, obogaćujemo se, razvijamo empatiju koja je danas i te kako važna.
Razgovor • Piše: Andrijana Kos-Lajtman

Ena Katarina Haler : Mislim da smo kao društvo nedovoljno empatični

Ako netko lijevog svjetonazora protumači Katarinu (glavno lice romana, op.ur.) kao tvrdu konzervativku, a ipak se poistovjećuje s njom, suosjeća i propituje njezin stav – to je daleko snažnija emocija nego ona koja bi se dogodila da se čitatelj inicijalno potpuno slaže s njom. Isto tako vjerujem da bi za izrazito desno orijentiranog čitatelja, Katarina bila ipak suviše liberalna ili kritična prema ustaštvu.
Razgovor • 07.04.2020.

Marijana Radmilović : Jezik mi oduvijek služi kao uporište i utočište, uz moju obitelj, najčvršće koje imam

Svijet je danas raspadnutiji, odnosno rasprsnutiji i disparatniji nego je bio ikada u prošlosti. Meni osobno jezik oduvijek služi kao uporište i utočište, uz moju obitelj, najčvršće koje imam, ako je u životu uopće išta čvrsto. Ali ako govorimo o jeziku kao sredstvu komunikacije, on se neminovno, skupa s ovim frenetičnim svijetom, raspada.
Razgovor • 14.01.2020.

Andrijana Kos Lajtman : Dobra poezija je prije svega dobra poezija

Iako mislim da je dobra poezija prije svega dobra poezija – nešto kao napregnuta žica po kojoj je moguće hodati, za razliku od one labave – ¬ bez obzira ostvaruje li se na iste ili radikalno drugačije načine u okviru autorskog opusa, osobno sam sklonija autorima koji pokazuju promjenu i razvoj, od kojih ne znaš unaprijed što ćeš dobiti sa svakom novom knjigom.
Razgovor • Piše: Dean Trdak

Gonçalo M. Tavares: Svrha književnosti nije da pripovijeda priče onako kako su nam ih pripovijedale naše bake

Nalazimo se u dobu koje se toliko temelji na ekonomiji da knjige postaju nalik televizijskim emisijama i natječu se s njima na polju zabave. Sve češće se književnost poima kao zabava, čitatelji žele priču, a diktatura priče, romana i novele, ima više veze s ekonomijom nego s umjetnošću. Umjetnost nastoji izmjestiti gledatelja ili čitatelja iz njegova svijeta.
Razgovor • Piše: Petra Miočić Mandić

Markus Zusak: Od istinitih roditeljskih priča izgradio sam svoj svijet mašte

Pisanje je vraški teško, a s novim romanom prolazim sve iznova. Zato često gradim zidove između ovog i svijeta mašte i kad se nađem među njima, svjestan sam da neću izići dok ne probijem vrata s druge strane. Uvijek se nalazim između svjetla i tame, balansiram između teških i lijepih strana pisanja. Stoga ne, ja ne mogu otići na odmor od svojih likova.
Razgovor • Piše: Sandra Pocrnić Mlakar

Monika Herceg: Poeziju sam trebala kako bih preživjela onaj dio majčinstva o kojem se kod nas malo govori

Ne razmišljamo često o nekim problemima kada smo u prostoru ugode, imamo svoja dobra primanja, miran život, kavu knjigu i boli nas briga. Ja želim da ta knjiga onda barem nešto napravi tom mirnom čitatelju. Želim da ga makne iz umrtvljenosti. Da pokrene mozak. Najzahvalnija sam bila onim knjigama koje su me najviše boljele...
Razgovor • Piše: Vanja Kulaš

Srđan Valjarević : Ponekad je dovoljno samo hodati

Ne smetaju mi usporedbe sa Bukovskim, to je tako, mogao je da bude i neki drugi autor, usporedbe uvek postoje, neko to na taj način vidi i to je u redu. Bukovski je bio veliki pesnik, meni je puno značio, ne onoliko koliko priče Roberta Valzera koje mi znače mnogo i danas.
Razgovor • Piše: Iva Perković

David Grossman: Ako poznajemo više riječi kojima opisujemo svijet, dodirujemo svijet na više načina

Pisci pokušavaju biti sposobni vidjeti nijanse na način koji umnogostručuje našu povezanost sa životom. Ako poznajemo više riječi kojima opisujemo svijet, mi dodirujemo svijet na više načina. Ljudi mi često kažu kako pišem prekrasno, i to me ljuti. Ja ne mislim da pišem lijepo, mislim da pokušavam pisati precizno. Na neki način.
Razgovor • Piše: Petra Miočić Mandić

Frederic Beigbeder : Osjećam se kao bend koji svira na tonućem Titanicu

Osjećam se kao bend koji svira na tonućem Titanicu. Nastavljam pisati iako knjige umiru. Ne znam što bih drugo radio. Dopustite mi da kažem nešto vrlo bahato; umirem kako bih spasio čovječanstvo. Kao Ray Bradbury. Vjerujem da su čovječanstvo i književnost povezani. Nestane li književnosti, ljudi će biti sljedeći na redu. Vrlo brzo.
Razgovor • Piše: Anda Bukvić Pažin

Ellen Elias Bursać : Treba djelovati, a ne vječito jadikovati

Naša udruga ALTA svake godine ima veliki skup, ovogodišnji se održava u Indiani. Na tim skupovima, osim sastanaka članova, imamo i panele na kojima se raspravlja o konkretnim pitanjima, i jedna od tema koju svaki put obrađujemo su recenzije. To je, dakle, tema, na razini našeg prevoditeljskog društva: kako recenzirati prijevod kad ne poznajete izvorni jezik.
Prevoditelj predstavlja • Piše: MV Info

Prevoditelj predstavlja : Ursula Burger

Najveći izazov pri prevođenju za mene je postići u hrvatskom cjelokupni učinak koji neko djelo postiže u izvorniku: pogoditi pripovjedačev glas i ton djela, pronaći pravi registar i jezična sredstva koja će mi u našem jeziku omogućiti istu razinu autentičnosti umjetničkog djela. Najveći su mi izazov igre riječi, eliptične rečenice, formalna odstupanja, poezija teksta.
Preporuka • 02.12.2022.

Andri Magnason – O vremenu i vodi

Poruka je vrlo jednostavna: čuvati možemo samo ono do čega nam je stalo, ili preciznije – ono što volimo. A ono što volimo, veli jedan američki pjesnik, to postanemo, dijelimo njegovu prirodu. Bez te identifikacije, bez takvog odnosa, ne možemo sačuvati ni cipele koje nosimo, a kamoli planet na kojem živimo i kojeg smo samo jedan mali dio.
Najava • 04.12.2022.

Predstavljanje knjige poezije 'Orfejeva sjenka' Dimitrija Popovića

Predstavljanje knjige poezije 'Orfejeva sjenka' Dimitrija Popovića održat će se u nedjelju 4. prosinca u foajeu Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu. O knjizi će govoriti Darija Žilić, Žarko Paić te u ime nakladnika Dražen Katunarić. Na promociji knjige bit će izveden i performans Dimitrija Popovića 'Pozlaćena krv'.

– Portal pisci.hr : Čitajte Damira Karakaša! –

Damir Karakaš

Rođen 1967. u selu Plašćica kod Brinja u Lici. U Zagrebu je studirao agronomiju, pravo, novinarstvo, a nekoliko godina radio je i kao novinar Crne kronike Večernjeg lista,u Splitu. Od 2001. živi u Bordeauxu u Francuskoj a od 2002. do 2007. u Parizu gdje se uzdržava sviranjem harmonike. U Pariz...