Suzmanova knjiga prava je riznica ideja i pored navedenih u ovom osvrtu čitatelj može pronaći i samostalnim istraživanjem dodatno produbiti i mnoge druge koje Suzman vrlo maštovito, a ponekad i anegdotalno predstavlja u svom ambicioznom projektu. Projekt je to koji se može odvijati samo unutar polja istinski holističke antropologije koja širinom svojeg zahvata može izbjeći kratkovidnost 'specijaliziranih'...

U raskoraku između privatnog i javnog Marko Aurelije pojavljuje se kao jedan dosljedan čovjek koji se smjelo, razumno i dostojanstveno nosio sa svim teškoćama svoje pozicije koju nije nužno bezuvjetno volio. Uz to se na temelju dokaza iz kasnijih pravnih kodeksa može zaključiti i da je značajno proširio prostore ljudske slobode, djelujući u korist onih marginaliziranih i humanim odnošenjem prema...

Pitanje je jesmo li sposobni zamisliti išta drugačije od kapitalizma i na koji način? Vrbančić će reći da budućnost, čak i ako je zamišljamo isključivo kao distopiju, treba fiksirati, a onda i uroniti u svu složenost njene traumatične katastrofičnosti. To je neka vrst sprovođenja psihoanalize kolektivne svijesti koja tendira prema propasti. Pritom se vraća Jamesonu koji a priori odbija sve...

Videmšekove priče ocrtavaju moguće dobre obrasce djelovanja, ali još će mnogo vode proteći, ratova početi i završiti, još će se mnogo novca okrenuti i konferencija održati prije negoli klimatske promjene postanu uistinu prioritetna tema, a ne samo čistilište za nekakav osobni i kolektivni moral. Videmšek je negdje po putu izgubio strpljenje pa ova knjiga, pomalo antiklimaktično, završava...

Ideja o komunikaciji bez posrednika forte je suvremenog doba. Danas, kada na različite načine društva izbjegavaju posredništvo, više no ikad se naglašava prijetvorna ambivalentnost uloge fiksera koja se najbolje ogleda u izreci koju navodi autorica: traduttore, tradittore (prevoditelj, izdajica).