U podnaslovu romana, 'Bajka za mlade znanstvene radnike', razotkriva se i uputa za idealnog čitatelja, ali i temeljni stav prema znanosti uopće. Kritička usmjerenost prema jednoličnoj i neobazrivoj kreativnosti znanstvenog uma iz čije perspektive granice morala, pa čak i utilitarnosti bivaju toliko zamućene da se nekakav osjećaj napretka i smjera jednostavno gubi u besmislenoj birokraciji koja brodi pod...

Tri točke čine Hollisov teorijski okvir: psihoanaliza, psihodinamička teorija i projekcijska psihologija. Počevši od psihoanalize, polazišne točke za metodologiju čitavog eseja i potencijalnog terapijskog pristupa, preko psihodinamičke teorije kojom se psihička energija u čovjeka određuje kao stvar u konstantnom toku koju je nemoguće fiksirati, čime se zapravo zgodno podbočuje i 'projekcijska' ili...

Tankoćutniji čitatelj oprostit će autoričino stilističko vrludanje svojstveno nekako više tipu postmodernističkog eklekticizma, a manje stvarnoj tekstualnoj potrebi. Može li književnost oblikovati izgubljenog čovjeka čitatelji će već sami procijeniti izležavajući se negdje na nekoj pješčanoj plaži ili skapavajući na užarenom asfaltu.

Zavaljeni u svojim foteljama, bez kompasa, s glavom duboko u internetskom sveznanju, stalno se sudaramo sa znanjima koja su kontradiktorna, 'alternativnim' činjenicama, dezinformacijama, lažnim vijestima i teorijama zavjere.

Pokušati objasniti strmoglavljenje svijeta u moralni ponor nije lako, a još manje instituciji čiji credo znači milost, ljubav i dobrotu. Zatajio princip acta non verba rezultirao je paraliziranošću izvanjskog tijela katoličke misije, uz sveprisutnu snažnu nutarnju turbulenciju u kojoj se nazire ipak nedvosmislen stav. A službena šutnja Katoličke crkve uvijek će biti diskurzivno vrlo razorna tema koja će...