Posljedica navedenih uređivačkih koncepcija, ali i višegodišnje nesposobnosti države da se kvalitetnije pomogne medijskom sektoru, jest da se za razliku od popularnijih beletrističkih i publicističkih naslova vrlo slabo prati produkcija društveno-humanističkih izdanja, dok znanstvena knjiga postaje potpuno nevidljiva, bez i najelementarnijih informacija o njoj.

Sve ovo što smo postigli s Noći knjige ne bi bilo moguće da se u ovoj manifestaciji ne događa sinergija svih nas u knjižnom sektoru, od autora – pisaca, prevoditelja, ilustratora... preko urednika, izdavača, knjižara, knjižničara... kao i novinara koji od prvog dana medijski podržavaju našu manifestaciju.

Pokušajmo se još jednom praviti da su nam ta istraživanja važna, da ih čitamo i analiziramo. Ukratko, u osnovnim crtama, prisjetit ćemo se prezentirati onih istraživanja koja možemo uspoređivati u kakvom-takvom vremenskom kontinuitetu od 2004. do 2022. godine, imajući u vidu da je to period od rođenja do stasanja jednog punoljetnika/ce, pa bi to trebao biti dovoljan period za podvuči crtu.

Danas na Filozofskom fakultetu u Osijeku postoji diplomski Studij nakladništva u trajanju od dvije akademske godine (4 semestra), u sklopu Studija informacijskih znanosti u Zadru studenti slušaju kolegij Osnove nakladništva i knjižarstva, dok na Filozofskom fakultetu u Zagrebu postoji kolegij Nakladništvo i knjižarstvo. No, je li normalno da nema suradnje između Zajednice nakladnika i knjižara i spomenutih...

Zanimljivo je uskočiti u svojevrsni vremeplov Večernjeg lista koji je nedavno ponudio mogućnost pretplate na svoj digitalni arhiv koji sadrži skenove starih brojeva Večernjaka od 1959. do 2003. Rudimentarna mogućnost pretraživanja po datumu, broju izdanja te ključnim rječima omogućuje i pogled u prošlost hrvatskog nakladništva i knjižarstva.