Je li došlo vrijeme za Agenciju za knjigu?

Iza nas je još jedna Noć knjige, ponovno smo dosegli broj programa i akcija iz onih najuspješnijih i "najmasovnijih" godina, i s pravom možemo reći da su pokretači manifestacije, organizatori, sudionici i mnogobrojna publika svi skupa odradili dobar posao, u skladu s visokim standardima koje smo sami postavili. No, očito je da smo letvicu postavili previše visoko, jer niti Ministarstvo znanosti i obrazovanja niti neki komercijalni mediji s nacionalnom koncesijom već godinama ne pokazuju previše volje preskočiti je, valjda im je lakše prolaziti ispod letvice. Utoliko ne treba čuditi što su se rezultati istraživanja čitanosti i kupovanja knjiga još malo pomaknuli prema dolje, na samo 38% onih koji čitaju knjige!

Što još nismo probali? Udruga Knjižni blok još je 2013. u svojoj studiji "Knjiga u fokusu" analizirala mogućnost osnivanja izdvojene Agenciju za knjigu, po uzoru na uspješni primjer iz Slovenije koja od 2008. ima Javnu agenciju za knjigo Republike Slovenije (JAK), a dijelom i na tragu uspješnosti Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC), stoga nije na odmet promotriti organizacijsku strukturu ovih primjera dobre prakse.

Hrvatski audiovizualni centar (HAVC) osnovan je 2008. godine temeljem Zakona o audiovizualnim djelatnostima i osnovala ga je Vlada RH u svrhu sustavnog promicanja audiovizualnog stvaralaštva.

Do osnivanja Centra došlo je prvenstveno zahvaljujući inicijativi i dugogodišnjem trudu danas na žalost već pokojnog Alberta Kapovića, koji je još sredinom 90-ih kao tajnik Udruge producenata počeo desetljeće dugu borbu za uspostavljanje javne institucije analogne filmskim centrima u razvijenim europskim demokracijama, a u kojoj bi predstavnici struke regulirali audiovizualnu djelatnost.

Radom HAVC-a upravljaju tri autonomna i ravnopravna tijela: Upravni odbor, Ravnatelj i Hrvatsko audiovizualno vijeće. Svako tijelo zaduženo je za drugi aspekt rada: Upravni odbor brine da Centar djeluje u skladu sa zakonom i raspisuje natječaj za imenovanje ravnatelja/ice Centra, Ravnatelj zastupa Centar i vodi njegovo poslovanje, a Hrvatsko audiovizualno vijeće odlučuje o raspodjeli sredstava za programske djelatnosti. Predsjednika i tri člana UO imenuje Ministarstvo kulture i medija iz redova istaknutih umjetnika i kulturnih djelatnika, koje predlažu udruge na temelju javnog poziva koji objavljuje Centar, dok jednog člana biraju radnici Centra iz svojih redova.

Osobno me više intrigirao rad slovenske Javne agencije za knjigu, činjenica da malobrojna ekipa uspješno obavlja veliku količinu poslova koji su potpali pod JAK-ovu nadležnost. U JAK-u je u prosjeku 6 zaposlenih operativaca (na pozicijama: Direktor; Savjetnik za knjige i revije; Savjetnik za promidžbu čitanja i književne manifestacije; Savjetnik za međunarodnu suradnju; Savjetnik za naknade autorima od knjižnične posudbe, zakon o jedinstvenoj cijeni knjige i ostalo  poslovanje agencije i Sekretarica.

Plaće zaposlenika idu na teret državnog proračuna, jedino se plaća sekretarice pokriva iz naknada koje uplaćuju nakladnici i ostali koji se javljaju na natječaje agencije. Usluge poput računovodstva, pravne pomoći... obavljaju vanjske tvrtke. Za vrlo dobro osmišljen i odrađen nastup Slovenije na prošlogodišnjem Sajmu knjiga u Frankfurtu za prve tri pripremne godine dobili su 1 dodatnu osobu, a za zadnje dvije njih 4, ali već za ovogodišnji nastup na Sajmu knjige u Bologni u JAK-u nisu mogli računati na dodatnu osobu.

Ipak, ističu da su nakon 10 godina napokon mogli zaposliti još jednu osobu koja će raditi na međunarodnoj suradnji, internetskoj stranici Agencije i PR, pa će ih sada biti sedmero zaposlenih, iako smatraju da bi neki optimum bio 8 zaposlenika. Naravno, od države dolazi novac koji se transferira za natječaje i pojedine odobrene projekte, no u JAK-u spretno i sami osiguravaju sredstva iz EU projekata, pa su tako troškovi nastupa u Frankfurtu i plaće zaposlenih na projektu 60% bili financirani iz Kohezijskog fonda, a kad god mogu apliciraju i na neke druge EU projekte i fondove.

Možemo li mi u knjižnom sektoru posložiti sličnu agenciju, odabrati najkvalitetnije i neumrežene operativce te izmjestit odlučivanje o knjizi iz postojećih ministarstava i njihovih službi, učiniti je u odlučivanju što neovisnijom od previranja na političkoj sceni, uz financijski održiv model? Puno je upitnika u zraku ali vrijeme je da se pokušaju naći i odgovori na njih, a za početak nam treba Zakon o knjizi.

* Tekst je prvotno objavljen u prilogu BestBook tjednika Express.

Nenad Bartolčić Simona Goldstein Sanja Goldstein

Knjiga u fokusu : Potpora kreativnoj industriji - stručna analiza i preporuke za uređenje tržišta knjiga i širenje kulture čitanja u RH

• Knjižni blok - Inicijativa za knjigu 02/2013.
• 122 str., meki uvez
• ISBN 9789535751403

Knjiga donosi procjene postojećeg stanja u nakladništvu i knjižarstvu s ekonomskog, pravnog i socijalnog aspekta, te pruža pregled situacije u branši; identificira specifične prepreke i mogućnosti nakladništva i knjižarstva kao kreativne industrije; donosi preporuke za tijela državne i lokalne vlasti, kao i za sve dionike tzv. lanca knjige, u svrhu pokretanja novih projekata, afirmativnih akcija i dr.