"Što se to sa mnom dogodilo?" pomislio je Kafkin junak kad ga je autor rasanio u prvoj rečenici svojeg najpoznatijeg kraćeg djela, možda i najglasovitijoj u povijesti književnosti: "Jednoga jutra, kada se Gregor Samsa probudio iz nemirnih snova, otkrio je da se u svojem krevetu pretvorio u golema kukca."

Tako počinje "Preobražaj", jedno iz niske Kafkinih remek-djela, koje je već od samog objavljivanja 1915. doživjelo brojna tumačenja i dešifriranja. Ova malograđanska anti-idila, bremenita sumornim metaforama te nekom nadnaravnom, gotovo neuhvatljivom čulnošću, zapravo pripovijeda ne baš svakidašnju, ali ipak životnu priču; jer malotko se nije barem jednom "probudio iz nemirnih snova" s osjećajem da je nevoljen, neshvaćen i sam (baš kao Samsa), i da bi se najradije zatvorio u oklop poput kakva kukca i ne bi izlazio iz sobe.

Osjećaji odbačenosti, nerazumijevanja, neizvjesnosti ili nemoći da nešto promijeni, koji nakon zagonetnog preobražaja preplavljuju glavnog junaka, većini ljudi su i danas, premda mrski, nažalost prilično bliski. Uostalom, kao i onodobna opaska jednog kritičara: "Kod Kafke najviše užasava to što nikoga ništa ne užasava."

Franz Kafka smatra se ključnom figurom svjetske književnosti 20. stoljeća. Rođen je 3. srpnja 1883. godine u Pragu, u obitelji dobrostojećih njemačkih Židova. Tijekom života objavio je niz kraćih i duljih pripovijetki, poput "Preobražaja" (1915.), i romane "Proces" (1925.), "Dvorac" (1926.) i "Amerika" (1927.). Kafkina djela prikazuju sivu i banalnu svakodnevnicu kao enigmatsku i alogičnu zbilju ispunjenu strepnjom, u kojoj su likovi, pritisnuti osjećajem krivice i zbunjenosti, neprestance izloženi prijetnji birokratskih sila kojima ne mogu dokučiti izvor ni motiv.

Onemoćao zbog pogoršanja tuberkuloze grla, koja je u ono doba bila teško izlječiva, preminuo je 3. lipnja 1924. godine u sanatoriju Kierling kraj Beča, u 41. godini života.

Kafka je pisao na njemačkom jeziku, a njegov nezamjenjivi i vizionarski književni opus ubraja se u vrhunce moderne književnosti. Utjecao je na niz svjetskih i europskih pisaca, poput Jorgea Luisa Borgesa, Alberta Camusa, Samuela Becketta, ali i Jonathana Franzena i Lászla Krasznahorkaija. O važnosti ovog autora možda najbolje govore svima znani epiteti kafkijanski i kafkaeskno koji opisuju tjeskobu, apsurd življenja i otuđenje modernog čovjeka.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.