Geometar K. neće odustati od borbe, ali će na kraju posustati i umrijeti od iscrpljenosti. - Tako je, ukratko, prema navodima Maxa Broda, kojemu je to Kafka usmeno povjerio, trebao završiti nezavršeni roman "Dvorac". I dok saznanje o završetku nekog romana ne nuka na čitanje, dapače, ovaj prepričani ishod kao da djeluje baš suprotno, dajući knjizi dodatni čar.

A kako i ne bi, kad se radi o klasnom djelu klasnog autora, njegovom uobičajenom remekdjelu, rekli bismo, kao što je, uostalom, i sve što je napisao.

Za potkrepu, evo nekoliko tipičnih Kafkinih "kafkijanskih" rečenica iz "Dvorca": "Tako je ponovno krenuo naprijed, ali put je bio dug. Glavna seoska cesta nije, naime, vodila prema brijegu s dvorcem. Samo mu se približavala, ali onda kao da je namjerno skretala, pa ako se i nije udaljavala od dvorca, nije vodila ni bliže k njemu..."

 
Premda autorova zamisao nije bila da napiše puku parodiju birokratskog sustava, s kakvim se pravnik Kafka obilato susretao u svakodnevnom životu, nekmoli još jedan "Proces", usporedbe se ipak nameću: zlosretni junaci K. i Josef K. samim su svojim postojanjem predodređeni da budu žrtve zakučastih sistema, no dok Josef K. pokušava izmaknuti zakonu i vlasti, K. im se, jednako beznadno, pokušava primaknuti.

Tako glavni protagonist ovdje niti ima pristup, niti se može pravo približiti, kamoli stupiti u tajnoviti dvorac iz kojeg se upravlja bizarnim selom i mještanima, među kojima K. dolaskom postaje i do kraja ostaje uljez, "prekobrojan stranac"...

"Dvorac", možda i najbolje što je Kafka napisao, i danas stoji nadmoćno, nedohvatljivo, kako zidano zdanje glavnom liku u romanu, tako i knjiško izdanje brojnim Kafkinim sljedbenicima.

Franz Kafka smatra se ključnom figurom svjetske književnosti 20. stoljeća. Rođen je 3. srpnja 1883. godine u Pragu, u obitelji dobrostojećih njemačkih Židova. Tijekom života objavio je niz kraćih i duljih pripovijetki, poput "Preobražaja" (1915.), i romane "Proces" (1925.), "Dvorac" (1926.) i "Amerika" (1927.). Kafkina djela prikazuju sivu i banalnu svakodnevnicu kao enigmatsku i alogičnu zbilju ispunjenu strepnjom, u kojoj su likovi, pritisnuti osjećajem krivice i zbunjenosti, neprestance izloženi prijetnji birokratskih sila kojima ne mogu dokučiti izvor ni motiv.

Onemoćao zbog pogoršanja tuberkuloze grla, koja je u ono doba bila teško izlječiva, preminuo je 3. lipnja 1924. godine u sanatoriju Kierling kraj Beča, u 41. godini života.

Kafka je pisao na njemačkom jeziku, a njegov nezamjenjivi i vizionarski književni opus ubraja se u vrhunce moderne književnosti. Utjecao je na niz svjetskih i europskih pisaca, poput Jorgea Luisa Borgesa, Alberta Camusa, Samuela Becketta, ali i Jonathana Franzena i Lászla Krasznahorkaija. O važnosti ovog autora možda najbolje govore svima znani epiteti kafkijanski i kafkaeskno koji opisuju tjeskobu, apsurd življenja i otuđenje modernog čovjeka.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.