"Praške priče", zbirka proznih radova praških autora koji su se u svom književnom radu služili njemačkim jezikom nije zamišljena kao antologija prozne produkcije te autorima i tekstovima nedvojbeno mnogo bogatije književne enklave, već kao svojevrsna čitanka koja bi na primjeru četvorice autora, srodnih ponajprije po vremenskom presjeku njihova stvaralaštva, dočarala čitatelju Prag prvih desetljeća dvadesetog stoljeća.

Specifično duhovno ozračje „njemačkog Praga“, tog razdoblja koje je američki povjesničar kulture William M. Johnston u svom kapitalnom djelu „Austrijski duh“ opisao kao „ponovno otkrivanje gnoze“, svakako je pružilo plodno tlo najrazličitijim pristupima literarnom stvaralaštvu moderne, unutar kojih četvorica autora – Franz Kafka, Egon Erwin Kisch, Gustav Meyrink i Rainer Maria Rilke – svakako zauzimaju krajnje osebujne pozicije. Njihovi tekstovi, uvršteni prema osobnom izboru prevoditelja, ovdje se prvi put pojavljuju u hrvatskom prijevodu.

Franz Kafka smatra se ključnom figurom svjetske književnosti 20. stoljeća. Rođen je 3. srpnja 1883. godine u Pragu, u obitelji dobrostojećih njemačkih Židova. Tijekom života objavio je niz kraćih i duljih pripovijetki, poput "Preobražaja" (1915.), i romane "Proces" (1925.), "Dvorac" (1926.) i "Amerika" (1927.). Kafkina djela prikazuju sivu i banalnu svakodnevnicu kao enigmatsku i alogičnu zbilju ispunjenu strepnjom, u kojoj su likovi, pritisnuti osjećajem krivice i zbunjenosti, neprestance izloženi prijetnji birokratskih sila kojima ne mogu dokučiti izvor ni motiv.

Onemoćao zbog pogoršanja tuberkuloze grla, koja je u ono doba bila teško izlječiva, preminuo je 3. lipnja 1924. godine u sanatoriju Kierling kraj Beča, u 41. godini života.

Kafka je pisao na njemačkom jeziku, a njegov nezamjenjivi i vizionarski književni opus ubraja se u vrhunce moderne književnosti. Utjecao je na niz svjetskih i europskih pisaca, poput Jorgea Luisa Borgesa, Alberta Camusa, Samuela Becketta, ali i Jonathana Franzena i Lászla Krasznahorkaija. O važnosti ovog autora možda najbolje govore svima znani epiteti kafkijanski i kafkaeskno koji opisuju tjeskobu, apsurd življenja i otuđenje modernog čovjeka.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.