Tko su štrige i štriguni, kako mori mora i zašto, zapravo, valja zamijeniti mjesta cipelama kad vas orko ponese put noćnog neba? Kako liječi krsnik, na koga reže psoglavci i tko je uistinu iskopao mračnu Pazinsku jamu? Pučka uobrazilja, krcata strahovima i pritajenom čežnjom, ostavila je posvuda svoje crne tragove, ali malo gdje na tako osebujan način kao u bajkovitim predjelima Istre i Primorja.

Stoljeća nedaća i nemoći pred vječitom zagonetkom svijeta, natopljena neprestanim srazovima i stapanjem kultura, dala su tim prostorima jedinstven štih, koji se, dakako, mjerodavno odrazio i na šaroliku galeriju osebujnih noćnih likova, kakvih se u svojim knjigama ne bi postidio ni poznati “otac Drakule” Bram Stoker, ukoliko se na ovaj ili onaj način nije njima i nadahnjivao, kao što su to radili i mnogi naši pisci, od Mate Balote do Vladimira Nazora.

Najpoznatiji vampir, čije je krvave ugrize legenda ikad zabilježila u tamnom srcu Istre, svakako je Jure Grando, no, ima toga još. Od tajnovite duhovine, maglovitog demona čije fluidne ralje proždiru nekrštenu djecu, do mrkog gvozdenog baziliska, koji na trsatskoj Gradini čuva svoju jezivu tajnu, paleta nesvjesne jeze kao da nema kraja. A kraja, razumije se, nema, ni fascinacija njezinim kreaturama, nastanjenim na krhkoj granici fikcije i zbilje, gdje iskešeni očnjaci iskonskog straha i dalje neumorno vrebaju zalutale noćne namjernike.
 
***

Boris Perić rođen je 25. svibnja 1966. u Varaždinu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao germanistiku i filozofiju. Bavi se književnošću, prevođenjem i novinarstvom. Radio u više javnih glasila, obrađujući teme iz kulture, unutarnje i vanjske politike. Prozna djela i prijevode objavljivao u hrvatskoj i inozemstvu. Uvršten u više književnih antologija. Zaposlen kao savjetnik za medije pri Kontaktnom uredu grada Beča u Zagrebu. Član Hrvatskog društva pisaca i Društva hrvatskih književnika. Živi i radi u Zagrebu.

Više o projektu: Glas Istre!

Boris Perić rođen je 1966. u Varaždinu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao germanistiku i filozofiju. Bavi se književnošću, književnim i znanstvenim prevođenjem, te publicistikom i novinarstvom. Radio u više javnih glasila obrađujući teme iz kulture, znanosti, unutarnje i vanjske politike. Prozna djela i prijevode s njemačkog i engleskog, te na njemački jezik objavljivao u hrvatskim i inozemnim književnim časopisima. Uvršten u više književnih antologija. Za književne prijevode i autorska djela više puta nagrađivan.

Objavio je desetak djela, među kojima i: "Heartland" (pripovijetke, 1995.), "Vampir" (roman, 2006.), "D’Annunziev kod" (roman, 2007.), "Ogledi o ekstazi" (eseji, 2011.), "Povratak Filipa Latinovića" (roman, 2013.), "Zagabrijel" (roman, 2018.), "Povijest paučine", "Zagabrijel II" (roman, 2019.) itd. 

Roman "Povratak Filipa Latinovića" ušao je u uži izbor t-portalove nagrade za najbolji roman godine. Urednik je biblioteke Prezreni na svijetu, a nedavno je ostvario veliki uspjeh s prijevodom "Balada Petrice Kerempuha" na njemački jezik. Član Hrvatskog društva pisaca, Društva hrvatskih književnika, te Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika. Živi i radi u Zagrebu kao samostalni umjetnik.

Tomislav Pletenac (1967., Varaždin) studirao je na Tehničkom fakultetu u Mariboru, gdje je stekao zvanje inženjera informatike. Nakon toga studirao je te diplomirao etnologiju i muzeologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1995. radi kao znanstveni novak na istoj ustanovi, a nakon stečenih zvanja magistra te doktora etnologije, postaje docent na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta. Predaje na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.