"Potres stoga ima još jednu dimenziju. Pukotine na stanovima i zgradama koje su posljedično ukazale na društvene pukotine imale su i još jedan efekt. I dok bi još bilo moguće doživjeti sukob o načinu financiranja obnove Zagreba kao sukob dviju polovica plemena Winnipeg, potres je, s druge strane, suočio njegove žrtve upravo s „nultom institucijom“. Odnosno, ono što je trebalo biti skriveno potres je razotkrio. (...) U ovom slučaju ne radi se samo o velikom Drugom već o pojedinačnim raspadima vjere u neki oblik institucionalne potpore. Na kraju krajeva, koliko god je stanovništvo kritično prema institucijama, nitko ne dovodi u pitanje njihovo postojanje. Od njih se tek zahtijeva, političkim žargonom rečeno, da rade svoj posao. Potres je otvorio pukotinu upravo na tom mjestu. Ono što je trebalo prekrivati nedostatak simboličkog prostora, što je reguliralo slobodnu igru označavanja, postalo je tek još jednim označiteljem. Postsocijalistički scenariji raspali su se kao kula od karata i nestao je osjećaj pripadnosti." (Iz knjige)

"Kako Zagreb izranja iz sna: Stvaranje postsocijalističkog grada" niz je eseja u kojima Tomislav Pletenac propituje fenomene postsocijalističkog stanja u urbanim strukturama i daje nove interpretacije gradske svakodnevice i prostora grada. Zanimljivim spajanjem raznolikih antropoloških i urbanističkih mjesta, Pletenac analizira grad Zagreb kroz konkretne fizičke prostore: podzemlja, trgovačke centre, spomenike, muzeje i provlači ih kroz teorijske okvire i interdisciplinarne pristupe. Dislokacija, fragmentacija i diskontinuitet temeljni su pojmovi na koje autor nailazi istražujući Importane centar, Muzej suvremene umjetnosti, spomenike Oltar domovine, Zid boli i Spomenik domovini, Varšavsku ulicu i Trg žrtava fašizma.

Na kraju se analiziraju i učinci samog potresa od kojeg je prošlo godinu dana, a koji je otvorio brojne društvene pukotine i osvijestio važnu činjenicu da je Zagrebu, osim nužne sanacije, iznimno potrebna nova imaginacija grada.

"Knjiga Kako Zagreb izranja iz sna čitanje je prostorne izvedbe grada Zagreba kao svojevrsnog diskursa koji uključuje kompleksna vremenska preklapanja i izmještanja (socijalizam/postsocijalizam). (...) Knjiga se primarno ističe pristupom koji uzima u obzir zamršene odnose kroz koje se grad doživljava, mijenja i oblikuje. Toponimi u Zagrebu koje autor analizira tako služe kao podloga za promišljanje određenih problema – javno/privatno, tržišni odnosi, urbana hijerarhija – na način koji nadilazi disciplinarne ograde te otvara interdisciplinarno polje za raspravu.“ - Iz recenzije Senke Božić Vrbančić

Tomislav Pletenac (1967., Varaždin) studirao je na Tehničkom fakultetu u Mariboru, gdje je stekao zvanje inženjera informatike. Nakon toga studirao je te diplomirao etnologiju i muzeologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1995. radi kao znanstveni novak na istoj ustanovi, a nakon stečenih zvanja magistra te doktora etnologije, postaje docent na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta. Predaje na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.