Sveprisutnost oglašavanja u svakodnevnom životu, njegov golem utjecaj na ponašanje potrošača te na oblikovanje kulture življenja pretvorili su reklamu u temu koja zaokuplja znanstvenike i stručnjake raznih profila (npr. komunikologe, ekonomiste, psihologe, kulturologe itd.) Krešimir Bagić u "Stilistici reklame" uvjerljivo je dokazao da je idealan okvir za bavljenje reklamom upravo stilistika koja zbog svoje eklektičnosti i transdisiplinarne prirode najbolje može raščlaniti i opisati složenost, dinamičnost i kreativni potencijal reklamnoga diskursa.

Autor je temu vrlo pomno istražio: prikupio je i analizirao impozantan korpus primjera, posegnuo za golemim brojem bibliografskih izvora iz najrazličitijih područja (od marketinga, mediologije, kognitivne znanosti, ekonomije, digitalnih studija, psihologije, neuroznanosti, pa sve do teorije kulture), a sve kako bi o reklamnom diskursu progovorio sustavno, upućeno i temeljito i kako bi ga prikazao iz različitih perspektiva.

Knjiga nas tako prvo uvodi u povijest reklame i skicira njezin razvoj od antike do danas, potom se posvećuje figurativnosti reklamnih slogana koja se temelji na postupcima ponavljanja, tropološkoj antropomorfizaciji i paradoksu, slijedi vrlo zanimljivo poglavlje o reklamnoj retorici u vrijeme pandemije, poglavlje o artističnosti reklame i njezinoj vezi s književnošću i drugim umjetnostima, te poglavlje koje bi se moglo nazvati metodološkim, a u kojem se propituje priroda reklamne komunikacije (reklama kao stil, žanr i diskurs) te se kritički prikazuju njezina dosadašnja istraživanja i njezino mjesto u stilističkoj literaturi.

Posljednje je poglavlje posve iznimno. Ono donosi svojevrsnu studiju slučaja u kojoj se stilistički analizira kako turistički slogani i kampanje koriste prepoznatljive mediteranske motive i prizore te tako kreiraju specifičnu imagologiju Mediterana.

Knjiga je namijenjena stilističarima i filolozima (kao visokoškolski udžbenik), ali i svim onim stručnjacima iz područja društvenih i humanističkih znanosti koji se bave medijima, medijskom pismenošću, komunikologijom, marketingom, psihologijom, sociologijom. Štoviše, zbog svoje tematske aktualnosti i stilske pristupačnosti ova se knjiga otvara i mnogo široj, općoj publici, a čitatelje bi mogla naći i u području osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja (u okviru nastave hrvatskoga jezika i medijske pismenosti).

Krešimir Bagić (Gradište, 1962), pjesnik, esejist i književni kritičar. Osnovnu je školu završio u Gradištu, srednju u Županji. Diplomirao je hrvatski ili srpski jezik i jugoslavenske književnosti 1988. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je 1991. obranio magisterij "Lingvistika i pjesnički tekst", a 1995. doktorat "Stilistički i genološki aspekti polemičkoga teksta".

Bio je član uredništava Studentskog lista i književnog časopisa Quorum, uređivao je emisije Bibliovizor i Rječnik Trećeg programa na Trećem programu Hrvatskoga radija, dvije je godine vodio Sekciju za teoriju književnosti. Od 1996. do 1999. godine radio je kao lektor za hrvatski jezik i književnost na Sorboni. Od 2005. do 2009. godine vodio je Zagrebačku slavističku školu. Uređivao je biblioteku Palimpsest u nakladničkoj kući Disput. Urednik je portala Stilistika.org.

Zaposlen je na Katedri za stilistiku matičnoga fakulteta kao – postiplomand-pripravnik (od 1989), asistent (od 1991), docent (od 1999), izvanredni profesor (od 2004), redoviti profesor (2009) i redoviti profesor u trajnom zvanju (2015).

Njegove pjesme i stručni tekstovi prevođeni su na dvadesetak jezika. Godine 1988. primio je nagradu Goran, a 2002. nagradu Julije Benešić.


Uz znanstvene i stručne tekstove, objavio je i zbirke pjesama: "Svako je slovo kurva" (1988), "Između dva snažna dima" (1989), "Krošnja" (1994), "Živi jezici" (1994), "Bršljan" (1996), "Umijeće osporavanja" (1999), "Jezik za svaku udaljenost" (2001), "Brisani prostor" (2002), "Le palmier se balance" (2003), "U polutami predgrađa" (2006), "Trebalo bi srušiti zidove" (nagrada "Dobriša Cesarić", 2011), "Plaši li te moja boja" (2013), "Tko baca mrvice kruha dok hoda šumom / Qui sème des miettes de pain en traversant les bois" (Rennes, 2016), "Pogled iz Dubrave" (2017), "Ponornice" (2021).

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.