"U Matičinu kulturnom dvotjedniku Vijencu od 10. siječnja 2013. do 24. lipnja 2015. godine vodio sam kritičarsku kolumnu 'Pogled iz Dubrave'. U njoj sam objavio 53 eseja o hrvatskome pjesništvu. Najčešće su to bili tekstovi o tekućoj produkciji te s vremena na vrijeme kritička čitanja izbora iz pojedinih autorskih opusa, prikazi intrigantnih pjesničkih panorama, antologija ili pak knjiga posvećenih hrvatskoj lirici.

Usredotočujući se na pojedinačne pjesničke govore, nastojao sam ih opisivati i tumačiti, upozoriti na njihova stilska i poetička obilježja, smjestiti ih u kontekst i kritički ocijeniti. Analizirajući stihove i rukopise, želio sam se što više približiti čudu poezije unaprijed prihvaćajući mogućnost da je onaj čarobni dio u pjesmi – kako reče još Dylan Thomas – slučajan. Pišući svoje tekstove, nisam zaboravljao prirodni redoslijed stvari, tj. da poezija prethodi komentaru, ali i da se u zaglušnoj buci recentnih diskurza poezija i komentar međusobno podupiru i dopunjuju, dapače da jedno drugom osiguravaju status nesvakidašnje pustolovine koja će nas nerijetko nagraditi jedinstvenim iskustvom.

(...) U knjizi su pretisnuti svi tekstovi kolumne 'Pogled iz Dubrave', bez ikakvih preinaka i uz poštovanje redoslijeda kojim su tiskani u Vijencu. Čitatelj stoga knjigu može čitati i kao zbirku eseja i kao  svojevrsnu trogodišnju kroniku našega pjesništva."

Krešimir Bagić

Krešimir Bagić (Gradište, 1962), pjesnik, esejist i književni kritičar. Osnovnu je školu završio u Gradištu, srednju u Županji. Diplomirao je hrvatski ili srpski jezik i jugoslavenske književnosti 1988. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je 1991. obranio magisterij "Lingvistika i pjesnički tekst", a 1995. doktorat "Stilistički i genološki aspekti polemičkoga teksta".

Bio je član uredništava Studentskog lista i književnog časopisa Quorum, uređivao je emisije Bibliovizor i Rječnik Trećeg programa na Trećem programu Hrvatskoga radija, dvije je godine vodio Sekciju za teoriju književnosti. Od 1996. do 1999. godine radio je kao lektor za hrvatski jezik i književnost na Sorboni. Od 2005. do 2009. godine vodio je Zagrebačku slavističku školu. Uređivao je biblioteku Palimpsest u nakladničkoj kući Disput. Urednik je portala Stilistika.org.

Zaposlen je na Katedri za stilistiku matičnoga fakulteta kao – postiplomand-pripravnik (od 1989), asistent (od 1991), docent (od 1999), izvanredni profesor (od 2004), redoviti profesor (2009) i redoviti profesor u trajnom zvanju (2015).

Njegove pjesme i stručni tekstovi prevođeni su na dvadesetak jezika. Godine 1988. primio je nagradu Goran, a 2002. nagradu Julije Benešić.


Uz znanstvene i stručne tekstove, objavio je i zbirke pjesama: "Svako je slovo kurva" (1988), "Između dva snažna dima" (1989), "Krošnja" (1994), "Živi jezici" (1994), "Bršljan" (1996), "Umijeće osporavanja" (1999), "Jezik za svaku udaljenost" (2001), "Brisani prostor" (2002), "Le palmier se balance" (2003), "U polutami predgrađa" (2006), "Trebalo bi srušiti zidove" (nagrada "Dobriša Cesarić", 2011), "Plaši li te moja boja" (2013), "Tko baca mrvice kruha dok hoda šumom / Qui sème des miettes de pain en traversant les bois" (Rennes, 2016), "Pogled iz Dubrave" (2017), "Ponornice" (2021).

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.