U knjizi "Nulta tolerancija i druge priče" Ratko Cvetnić okupio je niz pripovjedaka u kojima zasijeca u aktualnu hrvatsku zbilju i prikazuje njezine mnogobrojne facete. U šesnaest priča Cvetnić oživljava živopisnu galeriju likova: yuppiea, biznismena, odvjetnika, novinara, političara, ali i „malih ljudi“: seksualno frustriranih penzionera, razočaranih komunističkih disidenata i osamljenih gimnazijskih profesora, koji, uzeti zajedno, daju slojevitu sliku hrvatskoga društva i njegovih protagonista.

Koristeći se različitim pripovjednim registrima, od realističkoga do ironijskoga, Cvetnić obuhvaća širok raspon tema, bilo da se duhovito obračunava s apsurdima političke korektnosti, bilo da se hvata u koštac s ozbiljnim i intimnim temama kao što su obiteljsko nasilje i bračna nevjera.

Zajednički nazivnik ovih priča duhovni je portret vremena u kojem živimo, a autor ga čitatelju posreduje vrhunskim pripovjednim umijećem i živim jezikom, kojim pulsira ritam današnjice.

Ratko Cvetnić, pisac i sportski djelatnik, rođen je 26. lipnja 1957. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu i Klasičnu gimnaziju te na Filozofskom fakultetu apsolvirao komparativnu književnost i povijest umjetnosti. Od 1986. do 1998. radio je u novinskoj kući Vjesnik, a od 1998. stručni je tajnik u Zagrebačkom sportskom savezu.

Na književnoj se sceni pojavio 1997. prozom "Kratki izlet", auto­biografskim zapisima o Domovinskom ratu. Kratki izlet dobio je „Nagradu Gjalski“ te je ubrzo preveden na nekoliko jezika. Dvanaest godina kasnije, 2009. izlazi opsežniji roman "Polusan", u kojem Cvetnić opisuje Zagreb s kraja osamdesetih godina prošlog stoljeća, prateći glavnog junaka koji se s promjenjivom srećom provlači kroz mjesece u kojima već ishlapjeli socijalizam troši svoje zadnje resurse. I za taj roman Cvetnić je dobio „Nagradu Gjalski“.

Godine 2013. javlja se romanom "Povijest instituta"; glavni lik romana pokušava dovršiti djelo preminulog prijatelja, opsežnu studiju o povijesti značajnog nacionalnog Instituta koji upravo slavi stogodišnjicu te se u svojoj obljetničkoj situaciji doima kao metafora cjelokupnog hrvatskog društva. Četvrti roman, "Blato u dvorištu", Cvetnić je objavio 2018. I taj se roman, na primjeru građanske obitelji koja je krajem 1945. iz centra Zagreba prognana u turopoljsko selo, bavi hrvatskom poviješću posljednjih stotinjak godina, osobito vremenom od Drugoga svjetskoga rata do današnjih dana. Za to djelo Cvetnić je dobio „Nagradu HAZU“.

Nakon posljednjeg romana povremeno se javlja kratkim pričama i esejima u časopisima i novinama; priča „Carpaccio“ dobila je 2021. treću nagradu na natječaju „Ranko Marinković“ Večernjeg lista. Godine 2023. okušao se u putopisnom žanru te objavio "Čez pole i vrvje", svojevrsni biciklistički putopis kroz Turopolje.

Uz stalnu prisutnost u sportskoj publicistici, osobito u časopisu Hrvatskog olimpijskog odbora Olimp, Cvetnić potpisuje i dvije monografije iz povijesti sporta: 110 godina skijanja u Zagrebu i Hrvatskoj, objavljenu 2004, te 30 godina badmintona u Hrvatskoj, objavljenu 2021. Dobitnik je Priznanja HOO-a za doprinos olimpijskom pokretu. Od 2022. redoviti je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.