Roman "Blato u dvorištu" Ratka Cvetnića počinje opisom obiteljske fotografije koja je snimljena u turopoljskom selu Brestovcu u lipnju 1965., prije polaska na obiteljski izlet. Obitelj je iz svoje zagrebačke, donjogradske svakodnevice u Brestovec protjerana po završetku Drugog rata, ali pomalo uspijeva rehabilitirati svoj građanski status. Prisjećajući se dana kad je - kao dječak - snimio tu fotografiju, Pripovjedač opisuje osobe na slici: roditelje, brata i sestre, djeda i ostale rođake te uloge koje su imali u obiteljskom i njegovom životu do toga trenutka. Međutim, izlet na koji su krenuli svima će promijeniti živote, a zajednički osjećaj krivnje u mnogome će odrediti njihove daljnje odnose.

Nakon tragičnog događaja Pripovjedač će se posvetiti kontemplativnom životu, ali ga optimizam neće napustiti. U pozadini njegovih uspomena na članove obitelji protječu povijesne okolnosti druge polovice prošlog stoljeća. O svemu tome razgovara sa svojim nećacima i nastoji ih, kao nekad djed njega, uvjeriti u to da pokušaji popravljanja svijeta završavaju tragičnim gubitcima, ne samo vremena.

Ratko Cvetnić rodio se u Zagrebu 1957. godine. Radi kao sportski dužnosnik u Zagrebačkom športskom savezu. Godine 1997. debitirao je na književnoj sceni ratnom prozom "Kratki izlet", 2009. objavljuje roman "Polusan", a 2013. roman "Povijest Instituta". Dvostruki je dobitnik ugledne nagrade za književnost Gjalski. Djela su mu prevedena na slovenski, poljski, njemački, engleski i nizozemski.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.