Roman "Blato u dvorištu" Ratka Cvetnića počinje opisom obiteljske fotografije koja je snimljena u turopoljskom selu Brestovcu u lipnju 1965., prije polaska na obiteljski izlet. Obitelj je iz svoje zagrebačke, donjogradske svakodnevice u Brestovec protjerana po završetku Drugog rata, ali pomalo uspijeva rehabilitirati svoj građanski status. Prisjećajući se dana kad je - kao dječak - snimio tu fotografiju, Pripovjedač opisuje osobe na slici: roditelje, brata i sestre, djeda i ostale rođake te uloge koje su imali u obiteljskom i njegovom životu do toga trenutka. Međutim, izlet na koji su krenuli svima će promijeniti živote, a zajednički osjećaj krivnje u mnogome će odrediti njihove daljnje odnose.

Nakon tragičnog događaja Pripovjedač će se posvetiti kontemplativnom životu, ali ga optimizam neće napustiti. U pozadini njegovih uspomena na članove obitelji protječu povijesne okolnosti druge polovice prošlog stoljeća. O svemu tome razgovara sa svojim nećacima i nastoji ih, kao nekad djed njega, uvjeriti u to da pokušaji popravljanja svijeta završavaju tragičnim gubitcima, ne samo vremena.

Ratko Cvetnić, pisac i sportski djelatnik, rođen je 26. lipnja 1957. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu i Klasičnu gimnaziju te na Filozofskom fakultetu apsolvirao komparativnu književnost i povijest umjetnosti. Od 1986. do 1998. radio je u novinskoj kući Vjesnik, a od 1998. stručni je tajnik u Zagrebačkom sportskom savezu.

Na književnoj se sceni pojavio 1997. prozom "Kratki izlet", auto­biografskim zapisima o Domovinskom ratu. Kratki izlet dobio je „Nagradu Gjalski“ te je ubrzo preveden na nekoliko jezika. Dvanaest godina kasnije, 2009. izlazi opsežniji roman "Polusan", u kojem Cvetnić opisuje Zagreb s kraja osamdesetih godina prošlog stoljeća, prateći glavnog junaka koji se s promjenjivom srećom provlači kroz mjesece u kojima već ishlapjeli socijalizam troši svoje zadnje resurse. I za taj roman Cvetnić je dobio „Nagradu Gjalski“.

Godine 2013. javlja se romanom "Povijest instituta"; glavni lik romana pokušava dovršiti djelo preminulog prijatelja, opsežnu studiju o povijesti značajnog nacionalnog Instituta koji upravo slavi stogodišnjicu te se u svojoj obljetničkoj situaciji doima kao metafora cjelokupnog hrvatskog društva. Četvrti roman, "Blato u dvorištu", Cvetnić je objavio 2018. I taj se roman, na primjeru građanske obitelji koja je krajem 1945. iz centra Zagreba prognana u turopoljsko selo, bavi hrvatskom poviješću posljednjih stotinjak godina, osobito vremenom od Drugoga svjetskoga rata do današnjih dana. Za to djelo Cvetnić je dobio „Nagradu HAZU“.

Nakon posljednjeg romana povremeno se javlja kratkim pričama i esejima u časopisima i novinama; priča „Carpaccio“ dobila je 2021. treću nagradu na natječaju „Ranko Marinković“ Večernjeg lista. Godine 2023. okušao se u putopisnom žanru te objavio "Čez pole i vrvje", svojevrsni biciklistički putopis kroz Turopolje.

Uz stalnu prisutnost u sportskoj publicistici, osobito u časopisu Hrvatskog olimpijskog odbora Olimp, Cvetnić potpisuje i dvije monografije iz povijesti sporta: 110 godina skijanja u Zagrebu i Hrvatskoj, objavljenu 2004, te 30 godina badmintona u Hrvatskoj, objavljenu 2021. Dobitnik je Priznanja HOO-a za doprinos olimpijskom pokretu. Od 2022. redoviti je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.