Što se dogodi kada jedan cinični gubitnik dobije posao tjelohranitelja tajkunske princeze?

U poslijeratnom Zagrebu obitelj Rudija Vulasa, bivšeg münchenskog inventora i sadašnjeg poduzetnika, živi svoj san: golema kuća na Gornjem Prekrižju, zavidan vozni park i bogatstvo koje svakim danom raste. No upravo to mladu Izabel, Vulasovu kćer, čini metom zagrebačkog podzemlja.

Igor Crneković, s druge strane, dijete je prosvjetnih radnika. Konac svojih dvadesetih dočekao je u Zboru narodne garde gdje se nije istaknuo nikakvim junačkim akcijama. Po povratku s bojišta, nakon nekoliko godina izbjegavanja posla i obaveza, Crni se priključuje zaštitarskoj firmi Mustela gdje je angažiran u neobičnu svrhu: bit će tjelohranitelj dobro štićene djevojke, prelijepe i fatalne Izabel.

Ono što slijedi je nekoliko hladnih, pretežito snježnih mjeseci zebnje i mekih dodira obavijenih dimom cigarete. Novi roman Gorana Tribusona, "Zbogom, Izabel", podnaslovljen kao roman noir, pričao je o poslijeratnoj pretvorbi i zagrebačkom Humphreyju Bogartu, naoružanom Smith & Wessonom i prezirom društvenih konvencija.

Goran Tribuson je jedan od najvažnijih predstavnika tzv. žanrovske proze u Hrvatskoj, i što je još važnije, jedan je od ponajboljih i najčitanijih hrvatskih prozaika. Književnu karijeru započeo je početkom sedamdesetih s generacijom borgesovaca, ispisujući tzv. fantastičku književnost, da bi mu kasnije radove obilježio zaokret prema stvarnosnoj prozi, s izrazitim socijalnim backgroundom i naglašeno prisutnim elementima rock-kulture. Vješto se koristeći elementima kriminalističkog romana ispisuje ponajbolje stranice suvremene hrvatske proze poslije Antuna Šoljana.

Prvu knjigu kratkih priča «Zavjera kartografa» objavio je 1972., a potom još niz novelističkih zbirki («Praška smrt», «Raj za pse», «Spavaća kola», «Klasici na ekranu», «Zvijezda kabarea»), kao i izabrane priče «Osmi okular».

Napisao je i niz romana objavljivanih u nekoliko izdanja («Snijeg u Heidelbergu», «Čuješ li nas Frido Štern», «Ruski rulet», «Polagana predaja», «Legija stranaca», «Zavirivanje», «Uzvratni susret», «Made in U.S.A.», «Povijest pornografije», «Siva zona», «Potonulo groblje», «Dublja strana zaljeva», «Sanatorij», «Noćna smjena», «Bijesne lisice», «Ne dao Bog većeg zla», «Gorka čokolada», i dr.), kao i autobiografsku trilogiju – «Rani dani», «Trava i korov» i «Mrtva priroda».

Tribusonov se prozni opus, osim opsežnošću, odlikuje i žanrovskom razvedenošću, tematskom raznolikošću i poetičkim mijenama. Ono što ostaje nepromjenjivim kao poveznica toga raznolikog opusa jest uklanjanje svakoj ideologizaciji, pripovjedačka vještina, visoka zanatska razina i stalna svijest o potrebama čitatelja kao krajnjega "korisnika" literature. Piše još i televizijske i filmske scenarije. Na Akademiji dramske umjetnosti predaje filmski scenarij.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.