Kažu da se prvom knjigom zakoračuje u književnost, da se drugom postaje dio njena života, a da se tek trećom stječe status pravog pisca.

Ako je tomu tako, onda možemo reći da je Goran Tribuson sve tri stepenice prošao zahvaljujući knjigama kratkih proza. Nakon toga kratkoj se formi rjeđe vraćao, ali uvijek na svoj prepoznatljiv način, onaj koji kritika poštuje a čitatelji vole.

Ova knjiga donosi pregled najboljih Tribusonovih, do sada objavljenih kratkih formi a obogaćena je dvjema novim pričama: "Moj brat Puškaš" i "Život je ipak lijep" – uz Tribusonovo pripovijedanje, dodajmo, neusporedivo ljepši.

***

Goran Tribuson rođen je 6. kolovoza 1948. u Bjelovaru, živi i radi u Zagrebu. Prvu knjigu kratkih priča «Zavjera kartografa» objavio je 1972., a potom još niz novelističkih zbirki (Praška smrt, Raj za pse, Spavaća kola, Klasici na ekranu, Zvijezda kabarea), kao i izabrane priče «Osmi okular». Jedan od najproduktivnijih i najčitanijih hrvatskih prozaika napisao je i niz romana objavljivanih u nekoliko izdanja (Snijeg u Heidelbergu, Čuješ li nas Frido Štern, Ruski rulet, Polagana predaja, Legija stranaca, Zavirivanje, Uzvratni susret, Made in U.S.A., Povijest pornografije, Siva zona. Potonulo groblje, Dublja strana zaljeva, Sanatorij, Noćna smjena, Bijesne lisice, Ne dao Bog većeg zla, Gorka čokolada), kao i autobiografsku trilogiju – «Rani dani», «Trava i korov» i «Mrtva priroda».

Piše još i televizijske i filmske scenarije. Na Akademiji dramske umjetnosti predaje filmski scenarij.

Goran Tribuson (Bjelovar, 1948.) hrvatski je književnik, scenarist i sveučilišni profesor. Diplomirao je jugoslavistiku i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je i magistrirao. Nakon rada u izdavaštvu, od 2000. do umirovljenja 2013. predavao je na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Od 2008. redoviti je član HAZU-a. Kratke priče počeo je objavljivati početkom 1970-ih u kontekstu tzv. hrvatskih fantastičara (Zavjera kartografa, 1972.; Praška smrt, 1975.; Raj za pse, 1978.; Zvijezda kabarea, 1998.). Poslije napušta fantastiku, i okreće se žanrovskom romanu i autobiografskim zapisima: Polagana predaja (1984.), Legija stranaca (1985.), Povijest pornografije (1988.), Potonulo groblje (1990.), Sanatorij (1993.), tetralogija Rani dani (1997.), Trava i korov (1999.), Mrtva priroda (2003.) i Vrijeme ljubavi (2017.). Seriju kriminalističkih romana otvorio je Zavirivanjem (1985.), a potom su slijedili romani Made in U.S.A. (1986.), Uzvratni susret (1986.), Siva zona (1989.), Dublja strana zaljeva (1991.), Noćna smjena (1996.), Bijesne lisice (2000.), Gorka čokolada (2004.), Susjed u nevolji (2014.), Propali kongres (2014.), Sestrica s jezera (2015.) i Zbogom, Izabel (2022.).

U romanima Klub obožavatelja (2001.), Kuća u kojoj stanuje vrag (2006.) i Divlja plaža (2008.) tematski interes usmjerava prema analizi socijalne pozadine prigradskih naselja kroz životne sudbine tzv. običnih ljudi, a u romanima Zbirka otrova (2010.) i nagrađivanom Otac od bronce (2019.) daje široku sliku novije hrvatske povijesti i njezina odraza na osobne sudbine. Piše i eseje, kritike, kolumne te radijske, filmske i televizijske scenarije. Autor je scenarija za zapažene igrane filmove (Crvena prašina, redatelj Zrinko Ogresta, 1999.; Srce nije u modi, redatelj Branko Schmidt, 2000.), a posebno su uspješni scenariji koje je napisao sa sestrom Snježanom Tribuson (film Ne dao Bog većeg zla, 2002.; televizijske serije Odmori se, zaslužio si, 2006. – 2013.; Oblak u službi zakona, 2023. – 2024.). Objavljena su mu izabrana djela u deset knjiga, kao i zbirke izabranih priča Spavaća kola (1983.), Klasici na ekranu (1987.), Osmi okular (1998.), Noćne priče (2010.) i Obiteljske slike (2022.).

Dobitnik je više književnih nagrada te je prevođen na više stranih jezika.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.