"Divljom plažom" šeću ratni profiteri, njihovi pomoćnici i lokalni luzeri i kroje sudbinu glavnoga junaka Žakija, bivšeg legionara i vojnika, čovjeka koji je samo naizgled digao ruke od života. No slučajno iskopan leš na lokalnoj ilegalnoj šljunčari promijenit će Žakijev život, baš kao i neočekivano pojavljivanje njegova problematičnoga izgubljenog sina, ali i jedne žene.

Na koju će stranu krenuti Žaki? Hoće li se odlučiti za ljubav i smirenje ili će ponovno morati uzeti oružje u ruke?

Nakon serije knjiga u kojima je tematizirao svoju mladost i odrastanje (Rani dani, Trava i korov, Mrtva priroda), Goran Tribuson okrenuo se opisivanju polusvijeta napuštenih prigradskih naselja i s jednim od najboljih romana suvremene hrvatske proze "Klub obožavatelja" započeo niz koji se nastavlja romanom «Kuća u kojoj stanuje vrag» i, sada, «Divljom plažom».

Istodobno i blag i gorak, duhovit i smrtno ozbiljan, ovaj roman prelijeva stranice crne kronike u vrsnu literaturu kakvu pišu samo najveća imena suvremene hrvatske proze, a ovaj je roman dokaz da Goran Tribuson to nedvojbeno jest.

***

Goran Tribuson rođen je 6. kolovoza 1948. u Bjelovaru, živi i radi u Zagrebu. Prvu knjigu kratkih priča «Zavjera kartografa» objavio je 1972., a potom još niz novelističkih zbirki (Praška smrt, Raj za pse, Spavaća kola, Klasici na ekranu, Zvijezda kabarea), kao i izabrane priče «Osmi okular». Jedan od najproduktivnijih i najčitanijih hrvatskih prozaika napisao je i niz romana objavljivanih u nekoliko izdanja (Snijeg u Heidelbergu, Čuješ li nas Frido Štern, Ruski rulet, Polagana predaja, Legija stranaca, Zavirivanje, Uzvratni susret, Made in U.S.A., Povijest pornografije, Siva zona. Potonulo groblje, Dublja strana zaljeva, Sanatorij, Noćna smjena, Bijesne lisice, Ne dao Bog većeg zla, Gorka čokolada), kao i autobiografsku trilogiju – «Rani dani», «Trava i korov» i «Mrtva priroda».

Piše još i televizijske i filmske scenarije. Na Akademiji dramske umjetnosti predaje filmski scenarij. U Biblioteci ITD objavio je «Rane dane» (1997.), «Zvijezdu kabarea» (1998.) i «Klub obožavatelja» (2001.)

Goran Tribuson je jedan od najvažnijih predstavnika tzv. žanrovske proze u Hrvatskoj, i što je još važnije, jedan je od ponajboljih i najčitanijih hrvatskih prozaika. Književnu karijeru započeo je početkom sedamdesetih s generacijom borgesovaca, ispisujući tzv. fantastičku književnost, da bi mu kasnije radove obilježio zaokret prema stvarnosnoj prozi, s izrazitim socijalnim backgroundom i naglašeno prisutnim elementima rock-kulture. Vješto se koristeći elementima kriminalističkog romana ispisuje ponajbolje stranice suvremene hrvatske proze poslije Antuna Šoljana.

Prvu knjigu kratkih priča «Zavjera kartografa» objavio je 1972., a potom još niz novelističkih zbirki («Praška smrt», «Raj za pse», «Spavaća kola», «Klasici na ekranu», «Zvijezda kabarea»), kao i izabrane priče «Osmi okular».

Napisao je i niz romana objavljivanih u nekoliko izdanja («Snijeg u Heidelbergu», «Čuješ li nas Frido Štern», «Ruski rulet», «Polagana predaja», «Legija stranaca», «Zavirivanje», «Uzvratni susret», «Made in U.S.A.», «Povijest pornografije», «Siva zona», «Potonulo groblje», «Dublja strana zaljeva», «Sanatorij», «Noćna smjena», «Bijesne lisice», «Ne dao Bog većeg zla», «Gorka čokolada», i dr.), kao i autobiografsku trilogiju – «Rani dani», «Trava i korov» i «Mrtva priroda».

Tribusonov se prozni opus, osim opsežnošću, odlikuje i žanrovskom razvedenošću, tematskom raznolikošću i poetičkim mijenama. Ono što ostaje nepromjenjivim kao poveznica toga raznolikog opusa jest uklanjanje svakoj ideologizaciji, pripovjedačka vještina, visoka zanatska razina i stalna svijest o potrebama čitatelja kao krajnjega "korisnika" literature. Piše još i televizijske i filmske scenarije. Na Akademiji dramske umjetnosti predaje filmski scenarij.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.