Postoje pisci čija imena i prezimena nadrastaju naslove vlastitih im knjiga. Čitatelji sa znatiželjom i radošću dočekuju obavijesti o objavljivanju njihovih djela, kako novih izdanja, tako i ponovljenih. U hrvatskom književnom prostoru pripovjedač Goran Tribuson jedan je od onih zbog kojih se ulazi u knjižare i knjižnice te upituje „Imate li nešto novo od Tribusona?", ili „Jesu li vam, konačno, vraćeni "Rani dani"?"

Tribuson je jednostavno autor koji uz svoje pismo, već tri desetljeća, veže najrazličitije generacije štovatelja. Jer, u njegove priče - posebno u one što slikaju odrastanje - čitatelji upisuju svoja iskustva.

Treba pogoditi vrijeme u kojem se čitateljima nude neke teme. Tribuson je oduvijek znao prepoznati trenutak. Svoje je memoarske knjige započeo pisati u drugoj polovici devedesetih prošloga stoljeća, u godinama kada su se čitatelji, suočeni s krhkošću i lažima velike povijesti, okretali vlastitim uspomenama. I zbog toga su Tribusonove "Rane dane", te 1997. - prepoznajući u njima i motive iz autorovih već objelodanjenih romana - primali kao rečenice koje su im ponuđene da bi ih oni nadogradili motivima iz kataloga osobnih sjećanja.

Svi oni, ili svi mi, imamo svoje kolačiće, znamo naslove prvoodgledanih filmova, pamtimo mladenačke fascinacije i boli za koje smo mislili da nikada neće nestati, sjećamo se i vlakova u kojima smo putovali na važne kazališne predstave. Knjiga je naša i onda kada nismo, na način Tribusona, fascinirani Godardom ili piscima iz generacije „Studentskoga lista". I svako novo izdanje predstavlja se kao prvo, jer su iskustva onih koji stasaju i kreću u čitanje, posvema drukčija. Jasno, u prostorima motiva, ali ne i u drhtaju emocija. To je Goranu Tribusonu jasno.

Baš kao i onima koji će se razveseliti novom izdanju "Ranih dana" jer će na postavljeni upit „Imate li nešto novo od Tribusona?", moći odgovoriti „Imamo, ponovljeno, ali kao da je opet novo."

"Objavljeni prvi puta 1997. u Biblioteci ITD, "Rani dani" u podnaslovu "Kako smo odrastali uz filmove i televiziju" otkrivaju nam da pisac namjerava tematski pripovijedati o zajedničkoj prošlosti vezanoj uz ta dva medija, ali istodobno ne može, pa i ne želi, izbjeći priču o vlastitom odrastanju. Nije se teško složiti s onima koji misle da nitko kao Tribuson nije napisao tako izvanredno duhovitu i zanimljivu priču o običnom životu u šezdesetim godinama prošloga stoljeća."

Goran Tribuson je jedan od najvažnijih predstavnika tzv. žanrovske proze u Hrvatskoj, i što je još važnije, jedan je od ponajboljih i najčitanijih hrvatskih prozaika. Književnu karijeru započeo je početkom sedamdesetih s generacijom borgesovaca, ispisujući tzv. fantastičku književnost, da bi mu kasnije radove obilježio zaokret prema stvarnosnoj prozi, s izrazitim socijalnim backgroundom i naglašeno prisutnim elementima rock-kulture. Vješto se koristeći elementima kriminalističkog romana ispisuje ponajbolje stranice suvremene hrvatske proze poslije Antuna Šoljana.

Prvu knjigu kratkih priča «Zavjera kartografa» objavio je 1972., a potom još niz novelističkih zbirki («Praška smrt», «Raj za pse», «Spavaća kola», «Klasici na ekranu», «Zvijezda kabarea»), kao i izabrane priče «Osmi okular».

Napisao je i niz romana objavljivanih u nekoliko izdanja («Snijeg u Heidelbergu», «Čuješ li nas Frido Štern», «Ruski rulet», «Polagana predaja», «Legija stranaca», «Zavirivanje», «Uzvratni susret», «Made in U.S.A.», «Povijest pornografije», «Siva zona», «Potonulo groblje», «Dublja strana zaljeva», «Sanatorij», «Noćna smjena», «Bijesne lisice», «Ne dao Bog većeg zla», «Gorka čokolada», i dr.), kao i autobiografsku trilogiju – «Rani dani», «Trava i korov» i «Mrtva priroda».

Tribusonov se prozni opus, osim opsežnošću, odlikuje i žanrovskom razvedenošću, tematskom raznolikošću i poetičkim mijenama. Ono što ostaje nepromjenjivim kao poveznica toga raznolikog opusa jest uklanjanje svakoj ideologizaciji, pripovjedačka vještina, visoka zanatska razina i stalna svijest o potrebama čitatelja kao krajnjega "korisnika" literature. Piše još i televizijske i filmske scenarije. Na Akademiji dramske umjetnosti predaje filmski scenarij.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.