Ova knjiga nije povijest filozofije, a ni povijest znanosti. Ona je povijest iznimno "subverzivnih" pitanja koja nas navode na promišljanja o svijetu i o našim uvjerenjima. To je i smisao Rovellijeve knjige, u kojoj su znanost i filozofija pridružene upravo zbog sposobnosti neprestanog postavljanja novih pitanja, određujući time, još i danas, napredovanje znanosti. A ono počinje od Anaksimandra.

Pišući o Anaksimandru kao prvom znanstveniku, Carlo Rovelli u knjizi "Anaksimandrova revolucija : Ili kako je rođena znanstvena misao" rječito i složeno promišlja o prirodi znanstvene misli. Upuštajući se u suvremenu filozofsku raspravu o prirodi znanosti, on uočava istaknutu značajku znanstvene misli u osvještavanju našeg posvemašnjeg neznanja i sumnji u postojeće znanje, kao i neprestanom preispitivanju naših spoznajnih mehanizama.

U vremenu u kojem su vidljivi znaci podmuklog opskurantizma, Rovelli nam nudi snažnu i strastvenu obranu slobode misli, a knjiga dotiče velike teme – znanost i demokraciju, sumnju kao osnovu spoznaje, polemiku s kulturnim relativizmom, znanost i vjeru – nadahnute tom iznimnom pustolovinom Anaksimandrove kritičke misli.

**

Znanstvena misao sustavno je istraživanje novih načina spoznaje svijeta, a izazov joj je osloboditi poimanje svijeta mitsko-religijskih ideja koje su tisućljećima određivale način na koji čovječanstvo promišlja, odnosno razmotriti mogućnost spoznaje svijeta bez pozivanja na jednog boga ili više njih.

Znanstvena misao, kao kritička revizija ustaljenog znanja, otvorena mogućnost pobune protiv bilo kojeg snažnog uvjerenja, sposobnost istraživanja novih i učinkovitijih viđenja svijeta, važno je poglavlje u povijesti ljudske civilizacije. To poglavlje počinje s Anaksimandrom, u njemu smo i sada, željni vidjeti kamo idemo.

Carlo Rovelli

Carlo Rovelli (1956.) talijanski je teoretski fizičar i pisac. Školovao se na sveučilištima u Italiji, a nakon dobivenog doktorata radio je na Sveučilištu u Rimu i sveučilištima u SAD-u. Živi u Francuskoj i radi u Centru za teorijsku fiziku Luminy na Sveučilištu u Marseilleu. Autor je više od 200 znanstvenih radova objavljenih u vodećim znanstvenim časopisima te nekoliko knjiga, od kojih su najpoznatije "Kvantna gravitacija" (2004.),  "A što ako vrijeme ne postoji?" (TIM press, 2015), "Sedam kratkih lekcija o fizici" (Vuković&Runjić, 2017), "Anaksimandrova revolucija : Ili kako je rođena znanstvena misao" (TIM press, 2019), "Stvarnost nije kakvom se čini : S onu stranu prostora i vremena" (TIM press, 2021), "Red vremena" (Vuković&Runjić, 2021.). te "Na krilima leptira : Postoje mjesta gdje je ljubaznost važnija od pravila i druge misli o filozofiji, fizici i svijetu" (TIM press, 2022).

Časopis Foreign policy ga je 2019. godine uvrstio na ljestvicu sto najutjecajnijih mislilaca svijeta.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.