"Bachove književne kapi" Helene Sablić Tomić vode vas kroz zavodljiv svijet knjiga koje liječe tugu, bude znatiželju i pretvaraju čitanje u ritual užitka. Otkrijte književnu „ljekarnu” u kojoj svaka stranica nudi predah od svakodnevice i otvara prostor bogatijem unutarnjem životu.

Knjiga "Bachove književne kapi" zbirka je mini eseja i kritika suvremenih hrvatskih pisaca (I. Šojat, D. Katunarić, J. Pintarić, D. Jagić, S. Petlevski, L. Deduš, M. Gregor, J. Adamović, P. Pavličić, N. Rizvanović, N. Gašić, M. Kolanović, D. Štambuk, M. Vujičić, T. Tulić, I. Prtenjača, D. Karakaš, M. Jergović, G. Rukelj Krašković …), koje su povod za razmišljanja o mjestima, načinima, oblicima i trenucima čitanja, kao i o mirisima i okusima koji se šire oko neke knjige.

Autorica Helena Sablić Tomić preporučuje koje knjige trebaju čitati oni koji su tužni, oni koji se vole, ljubomorni, razočarani ili znatiželjni.

Britko napisani, transparentni i diskurzivno nepretenciozni eseji u knjizi "Bachove književne kapi" u svakom će pogledu ponuditi intrigantnu anatomiju čitanja, recepcije i reprezentacije književnog djela i drugih tekstova.

Iz recenzije:

Knjige uvijek imaju svoje sljedbenike, pa tako i knjiga Bachove književne kapi, jer će mnogi htjeti doznati što se događalo na putovanjima Jasne Horvat, kakve su zgode prošli Glorija i njezini prijatelji u Zemlji bez sutona, zašto Milovan Tatarin voli pričati priče, s kojim je ženama Aris Angelis vodio duge razgovore te tko su kukci Maše Kolanović. Neki će poželjeti otići u neobičnu kuću na Pristaništu ili zalutati u neku od konavoskih ulica.

Htjet će i saznati što zapravo znači sanjati snijeg, je li se gospođa Adela zaista svađala s Milanom Bandićem te na koji se način Miljenko Jergović iz Sarajeva preselio u Zagreb, a sigurno će naučiti slušati šapat Dunava. Ili će jednostavno prihvatiti načine brojanja ružičastih robota kako bi prerezali pupčanu vrpcu između Siska i Pariza.

Riječ je o širokom rasponu naslova, o nečemu što će čitatelj koji drži do sebe morati pročitati.

Helena Sablić Tomić rođena je 1968. godine u Osijeku. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu je 1997. godine magistrirala s temom “Kratka priča devedesetih – biblioteka i autori časopisa Quorum”, a 2001. je obranila doktorsku disertaciju naslovljenu “Modeli hrvatske suvremene autobiografske proze”. Na Umjetničkoj akademiji u Osijeku predaje u status redovitog profesora kolegije iz područja književnosti. Od 2006. godine je dekanica Umjetničke akademije u Osijeku. Pisala je književne kritike za Vjesnik (u kolumni Dodir teksta) i za Hrvatski radio 1. program (emisija Kutija slova). Autorica je desetak knjiga. Napisala je scenarij za nekoliko dokumentarnih filmova, između ostalih o Ireni Vrkljan i Božidaru Violiću. Dobitnica je uglednih nagrada za svoj književni rad. Članica je PEN-a, DHK i HDP.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.