Hrvoje Božičević
Kako se kalio hrvatski nakladnik
- Nakladnik: Edicije Božičević
- 08/2012.
- 168 str., meki uvez
- ISBN 9789536751853
- Cijena: 13.27 eur
Preračunato po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 euro - Cijene knjiga su informativnog karaktera, navodimo prvu cijenu po izlasku knjige iz tiska. Preporučamo da cijene i dostupnost knjiga provjerite kod nakladnika ili u knjižarama! Moderna vremena više se ne bave prodajom knjiga, potražite ih u knjižarama, antikvarijatima ili u knjižnicama.
"Biti nakladnik za mene je izazov autentičnog stvaraoca, koji nije manje važan od onih s čistim stvaralačkim usmjerenjima"
"Za istinski boom valja još pričekati; da bismo ga potaknuli, nužno je organizacijski domisliti čitav, a ne parcijalni nakladnički sustav. Stoga su nam od posebne vrijednosti iskustva drugih, sličnih sredina; na koji su način riješena pitanja distribucije, otkupa, marketinga, proizvodnje uopće, kako sve te struke zajedno grade uspješno, djelotvorno nakladništvo, s osloncem na kvalitetni gospodarski sustav, kako se jačaju kapaciteti do te mjere da se rezultati zaista mogu prozvati 'procvatom', a da odjeci potaknu tržište."
Hrvoje Božičević
Zanimljivo je s distance od desetak i koju godinu više čitati Hrvojeve tekstove o nakladništvu, ali i pomalo tužno konstatirati da se u međuvremenu premalo toga promijenilo na bolje, a niti Hrvoja više nema među nama.
Indikativan je naslov teksta Nakladništvo u Hrvatskoj - preporod ili fatamorgana?, koji pokazuje s koliko je vjere ali istovremeno i zdrave skepse Hrvoje Božičević pisao svoje tekstove u kojima je tematizirao recentne trenutka hrvatskog tržišta knjiga, o nakladnicima, autorima, knjižarima, prevoditeljima... očito sluteći da je iza povremenih proplamsaja, prividnog rasta i velikih riječi o konsolidaciji knjiškog ceha stalno prisutna i klica naše vlastite nesposobnosti i nevoljkosti da se istinski i na duže staze prihvatimo posla i sredimo svoje dvorište.
Pri tome je posebno značajno da je Hrvoje Božičević trenutak hrvatskog naladništva nastojao sagledavati i u kontekstu recentnih zbivanja na svjetskom tržištu knjiga, kao osoba kojoj istraživanje i upoznavanje s kvalitetnim međunarodnim praksama nije bila strana, koji je bio svjestan potrebe međunarodnih umrežavanja u trenucima kada je većina zagovarala lijepu našu samodostatnost, i koji je i sam u tom umrežavanju vrlo aktivno sudjelovao (Mosaic Publishers' Network Project).
Hrvoje je bio svjestan da tek tada se na hrvatskom knjiškom tržištu dogodi interesno i profesionalno udruživanje njegovih dionika, tek tada ćemo se početi približavati standardima na kojima počivaju izgrađenija i uspješna knjiška tržišta u Europi, poput onog u Njemačkoj ili Nizozemskoj. Vjerojatno više nego ikada danas nam nedostaje elementarni dijalog između glavnih aktera lanca knjiga, jer postojeće udruge nakladnika, knjižara, autora... ne nalaze za shodno (krizi usprkos!) da zajedno razgovaraju o mogućim načinima izlaska iz krize.
Kada se danas, s već spominjane distance od desetak godina, ponovno čitaju ovi Hrvojevi tekstovi, u nekim stvarima imate dojam kao da je vrijeme stalo. Jer i tada kao i danas govorili smo i pisali da je krajnje vrijeme da sama struka - neposredni sudionici na hrvatskom tržištu knjiga, od autora preko nakladnika do knjižara i medija - sasvim konkretnim inicijativama stvare preduvjete za prevladavanje permanentno krizne situacije, da se organizirano angažiraju na saniranju sve težih posljedica krize i višegodišnje neuređenosti hrvatskoga knjiškog tržišta. Pa iako su se u posljednjih godinu dana i pojavile neke nove inicijative, do većeg angažmana uspavane gomilice još nije došlo, iako baš krizna vremena daju dovoljno poticaja za (re)akciju.
Uvjeren sam da bi se danas Hrvoje pridružio onima malobrojnima koji se trude da se neuređeno hrvatsko tržište knjiga ustroji po nekim logičnim poslovnim načelima i nastoje uspostaviti već spominjani nedostajući međusobni dijalog, stvoriti neophodne preduvjetie da se djelotvornije počnu usklađivati interesi pojedinih grupacija na hrvatskom tržištu knjiga i stvarati zajednička strategija oko pitanja koja nadilaze parcijalne interese i koja se podjednako tiču svih aktera na tržištu, i najvećih i najmanjih, i nakladnika i knjižara, pisaca, prevoditelja, knjižničara....
( fragmenti iz Pogovora Nenada Bartolčića )
***
Hrvoje Božičević (Karlovac, 1962. - Zagreb, 2009). Polazi osnovnu školu (klasični smjer) i Klasičnu gimnaziju u Zagrebu. Diplomirao je 1986. smjer slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu.
Od 1994. radi u nakladništvu, a od 1998. u obiteljskoj nakladničkoj kući Edicije Božičević. Suosnivač je organizacije Mosaic Publishers’ Network Project, Mercator Centre Sveučilišta u Aberystwythu, Wales, UK, 1998. godine.
Diplomirao je management u nakladništvu - ‘Managing a Successful Publishing Operation’, u organizaciji Book House Training Center u Londonu, 1997. godine. Polaznik je i član mreže Frankfurt Book Fair Fellowship, klasa 2000. godine. Jedan je od pokretača internetskog portala Dibidus.com. Piso je za dnevni tisak i stručnu periodiku o nakladništvu, književnosti i likovnim umjetnostima.
"Za istinski boom valja još pričekati; da bismo ga potaknuli, nužno je organizacijski domisliti čitav, a ne parcijalni nakladnički sustav. Stoga su nam od posebne vrijednosti iskustva drugih, sličnih sredina; na koji su način riješena pitanja distribucije, otkupa, marketinga, proizvodnje uopće, kako sve te struke zajedno grade uspješno, djelotvorno nakladništvo, s osloncem na kvalitetni gospodarski sustav, kako se jačaju kapaciteti do te mjere da se rezultati zaista mogu prozvati 'procvatom', a da odjeci potaknu tržište."
Hrvoje Božičević
Zanimljivo je s distance od desetak i koju godinu više čitati Hrvojeve tekstove o nakladništvu, ali i pomalo tužno konstatirati da se u međuvremenu premalo toga promijenilo na bolje, a niti Hrvoja više nema među nama.
Indikativan je naslov teksta Nakladništvo u Hrvatskoj - preporod ili fatamorgana?, koji pokazuje s koliko je vjere ali istovremeno i zdrave skepse Hrvoje Božičević pisao svoje tekstove u kojima je tematizirao recentne trenutka hrvatskog tržišta knjiga, o nakladnicima, autorima, knjižarima, prevoditeljima... očito sluteći da je iza povremenih proplamsaja, prividnog rasta i velikih riječi o konsolidaciji knjiškog ceha stalno prisutna i klica naše vlastite nesposobnosti i nevoljkosti da se istinski i na duže staze prihvatimo posla i sredimo svoje dvorište.
Pri tome je posebno značajno da je Hrvoje Božičević trenutak hrvatskog naladništva nastojao sagledavati i u kontekstu recentnih zbivanja na svjetskom tržištu knjiga, kao osoba kojoj istraživanje i upoznavanje s kvalitetnim međunarodnim praksama nije bila strana, koji je bio svjestan potrebe međunarodnih umrežavanja u trenucima kada je većina zagovarala lijepu našu samodostatnost, i koji je i sam u tom umrežavanju vrlo aktivno sudjelovao (Mosaic Publishers' Network Project).
Hrvoje je bio svjestan da tek tada se na hrvatskom knjiškom tržištu dogodi interesno i profesionalno udruživanje njegovih dionika, tek tada ćemo se početi približavati standardima na kojima počivaju izgrađenija i uspješna knjiška tržišta u Europi, poput onog u Njemačkoj ili Nizozemskoj. Vjerojatno više nego ikada danas nam nedostaje elementarni dijalog između glavnih aktera lanca knjiga, jer postojeće udruge nakladnika, knjižara, autora... ne nalaze za shodno (krizi usprkos!) da zajedno razgovaraju o mogućim načinima izlaska iz krize.
Kada se danas, s već spominjane distance od desetak godina, ponovno čitaju ovi Hrvojevi tekstovi, u nekim stvarima imate dojam kao da je vrijeme stalo. Jer i tada kao i danas govorili smo i pisali da je krajnje vrijeme da sama struka - neposredni sudionici na hrvatskom tržištu knjiga, od autora preko nakladnika do knjižara i medija - sasvim konkretnim inicijativama stvare preduvjete za prevladavanje permanentno krizne situacije, da se organizirano angažiraju na saniranju sve težih posljedica krize i višegodišnje neuređenosti hrvatskoga knjiškog tržišta. Pa iako su se u posljednjih godinu dana i pojavile neke nove inicijative, do većeg angažmana uspavane gomilice još nije došlo, iako baš krizna vremena daju dovoljno poticaja za (re)akciju.
Uvjeren sam da bi se danas Hrvoje pridružio onima malobrojnima koji se trude da se neuređeno hrvatsko tržište knjiga ustroji po nekim logičnim poslovnim načelima i nastoje uspostaviti već spominjani nedostajući međusobni dijalog, stvoriti neophodne preduvjetie da se djelotvornije počnu usklađivati interesi pojedinih grupacija na hrvatskom tržištu knjiga i stvarati zajednička strategija oko pitanja koja nadilaze parcijalne interese i koja se podjednako tiču svih aktera na tržištu, i najvećih i najmanjih, i nakladnika i knjižara, pisaca, prevoditelja, knjižničara....
( fragmenti iz Pogovora Nenada Bartolčića )
***
Hrvoje Božičević (Karlovac, 1962. - Zagreb, 2009). Polazi osnovnu školu (klasični smjer) i Klasičnu gimnaziju u Zagrebu. Diplomirao je 1986. smjer slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu.
Od 1994. radi u nakladništvu, a od 1998. u obiteljskoj nakladničkoj kući Edicije Božičević. Suosnivač je organizacije Mosaic Publishers’ Network Project, Mercator Centre Sveučilišta u Aberystwythu, Wales, UK, 1998. godine.
Diplomirao je management u nakladništvu - ‘Managing a Successful Publishing Operation’, u organizaciji Book House Training Center u Londonu, 1997. godine. Polaznik je i član mreže Frankfurt Book Fair Fellowship, klasa 2000. godine. Jedan je od pokretača internetskog portala Dibidus.com. Piso je za dnevni tisak i stručnu periodiku o nakladništvu, književnosti i likovnim umjetnostima.
© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.
