Prilagodbe

Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel

Nenad Bartolčić ×

Tema • 28.11.2025.

Vrijednost autorskog rada između preporučenih tarifa i krhke ekonomije hrvatske knjige

Novi cjenici HDP-a i DHKP-a predstavljaju koristan korak prema profesionalizaciji hrvatske književne scene. Oni jasno govore da pisanje i prevođenje imaju vrijednost, da je riječ o zahtjevnom poslu te da bez jasnih standarda nema razvoja kulture. No istodobno je činjenica da je hrvatska ekonomija knjige krhka, pa ako država, struka i izdavači ne počnu djelovati zajedno pitanje je trenutka kada će početi...
Tema • 26.11.2025.

Tri pozicije autora - kako zaštititi profesiju?

Obično se ne uočava da se svi autori ne nalaze u istoj poziciji, a to odražava lijenost pa i nespremnost poslodavaca i resornih struktura da pisce i prevoditelje tretiraju na najbolji mogući način, i da se trude osigurati im pravednije uvjete njihova kreativnog rada. Stoga je razlikovanje stalno zaposlenih autora, hibridnih freelancera i čistih freelancera nužno je jer svaki od ta tri položaja zahtijeva...
Tema • 21.11.2025.

Što najavljene izmjene Zakona o porezu na dobit znače za kulturne i kreativne industrije?

Poduzetnici danas sve češće žele ulagati u društveno korisne projekte, ali očekuju i jasne fiskalne poticaje koji takva ulaganja prepoznaju i podržavaju. Ako porezne olakšice vrijede samo za sport, to ograničava njihovu spremnost da sponzoriraju kulturne, znanstvene ili obrazovne programe koji jednako doprinose zajednici.
Vijest • 07.11.2025.

Vrijedilo je lobirati: stiže 'Kulturna iskaznica' s 100 eura za kulturu

Vlada RH je na sjednici 6. studenoga 2025. donijela odluku o uvođenju ‘Kulturne iskaznice’, kojom će svi koji 1. siječnja 2026. navrše 18 godina dobiti 100 eura za konzumaciju kulturnih sadržaja. Iskaznicu će moći koristiti godinu dana od dana punoljetnosti. Za ovu su mjeru Moderna vremena lobirala još od ljeta 2021. godine.
Tema • 31.10.2025.

Modeli i problemi kolektivne zaštite autorskih prava izvan književnog sektora - dio II.

Imajući u vidu da nam je prioritet stanje u knjižnom sektoru, moguće je zaključiti da književni autori ne kotiraju loše, ali su daleko od profitabilnijih sektora poput glazbenog ili audiovizualnog. Činjenica da su npr. likovni umjetnici, fotografi i drugi u nepovoljnijem položaju, da u njihovom slučaju kolektivna zaštita autorskog prava još nije profunkcionirala ne bi trebala biti neka utjeha.
Tema • 06.09.2025.

Modeli preživljavanja od pisanja u Hrvatskoj

Nakon što sam prošlu kolumnu posvetio urednicima, nastojeći barem malo otškrinuti vrata za moguće daljnje razgovore o važnosti njihove 'karike' u tzv. lancu knjige, o problemima s kojima se susreću ili koji ih tek vrebaju, ponovno uvodim u priču i autore koje podsjećam na natječaj Ministarstva kulture i medija za poticanje i promicanje hrvatskog književnog i prevoditeljskog stvaralaštva.
Tema • 20.08.2025.

Urednici između književne istine i autorske obmane

Dobri urednici mogu pomoći strukturirati tekst, uočiti prazne hodove i rupe u priči ili nelogičnosti, poboljšati stil i jasnoću, uskladiti ton i tempo, obaviti korekturu i lekturu... bez kvalitetnog uredničkog doprinosa i potencijalno najbolji autorski rukopis ili ideja mogu ostati nerealizirani ili nezapaženi, za što ćemo najčešće kriviti autora, a možda bismo ponekad trebali i urednika.