Tko štiti autore? Kako funkcionira kolektivna zaštita autorskih prava

Pisci i prevoditelji, kao i ilustratori knjiških djela, dugo su ostajali bez naknade kada su se njihova djela posuđivala u knjižnicama, fotokopirala, reproducirala ili koristila u školskim udžbenicima. Tek posljednjih godina – od 2013. uvođenjem naknade za javnu posudbu knjiga (u svijetu poznate kao PLR - Public Lending Right) – počeli su ostvarivati prihode i iz tog izvora, a danas se sustav kolektivnog ostvarivanju autorskog prava i srodnih prava u Hrvatskoj nastoji i dodatno unaprjeđivati. On se isprva pokazao uspješnim za glazbenike, slijedili su već spomenuti u knjižnom sektoru, a nastoji se urediti i u području filma, likovnih umjetnosti, novinarstva...

Potkraj 2013. godine, točnije 15. studenog, tadašnje Ministarstvo kulture RH i Društvo hrvatskih književnika potpisali su Ugovor o uvjetima za utvrđivanje naknade radi ostvarivanja prava autora na naknadu za javnu posudbu. Zakonom o autorskom pravu i srodnim pravima autorima je priznato pravo na primjerenu naknadu ako se izvornik ili primjerci njihovih djela u pogledu kojih je dopuštena daljnja distribucija posuđuju posredovanjem javnih knjižnica.

Iako je ZANA - Udruga za zaštitu prava nakladnika još 2008. godine pokrenula inicijativu za ostvarivanje i prava na naknadu po osnovu privatnog kopiranja i javne posudbe sa Hrvatskim društvom pisaca (HDP) s željom da i autori što prije ostvare to pravo, ta suradnja tada nije ostvarena nakon čega se ZANA obratila Društvu hrvatskih književnika (DHK). Ubrzo je DHK na temelju odobrenja Državnoga zavoda za intelektualno vlasništvo od 14. srpnja 2009. ovlašten za kolektivno ostvarivanje prava autora na naknadu za javnu posudbu u Republici Hrvatskoj, i od tada DHK zastupa nositelje prava na temelju pojedinačnih punomoći kao i na temelju zakonski presumirane punomoći za sve domaće i strane nositelje prava, osim onih koji su izričito pisanim putem obavijestili DHK da ne ostvaruje njihova prava.

Javna posudba podrazumijeva način stavljanja u promet kad se izvornik ili primjerci autorskog djela, u pogledu kojih je dopušteno daljnje distribuiranje, posredovanjem javnih knjižnica daju na korištenje u ograničenom razdoblju, bez ostvarivanja izravne ili neizravne imovinske ili komercijalne koristi.

Ministarstvo kulture, u skladu sa Zakonom o autorskom pravu i srodnim pravima, te Direktivom Vijeća Europe 92/100/EEZ od 19. studenoga 1992. o pravu iznajmljivanja i pravu posudbe te u okviru opće kulturne politike prema knjizi, preuzelo je tada obvezu plaćanja naknade koja se u skladu s Pravilnikom o raspodjeli naknade isplaćuje autorima čije se knjige posuđuju posredovanjem javnih knjižnica, a podatke o posudbama osiguravala je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Prve naknade isplaćene su 19. siječnja 2015., a riječ je o naknadama autorima, prevoditeljima i ilustratorima za posudbe knjiga u narodnim knjižnicama u Republici Hrvatskoj u 2013. godini, na temelju podataka koje je prikupila Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Ministarstvo kulture RH izdvojilo je za tu namjenu 2014. godine ukupno 2 milijuna kuna, 1.750.00 kuna za raspodjelu i 250.000 kuna za administrativne troškove. Iznos naknade po jednoj posudbi iznosio je 1,49 kuna, a pravo na isplatu naknade imalo je 2055 osoba.

Društvo hrvatskih književnika (DHK), uz podršku Ministarstva kulture i medija RH te temeljem ovlaštenja Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo, preuzelo je upravljanje kolektivnim ostvarivanjem prava za pisce, prevoditelje i ilustratore književnih djela.

DHK već godinama uspješno surađuje s 20 županijskih narodnih knjižnica, koje bilježe svaku posudbu i redovito dostavljaju podatke u osmišljeni sustav za obradu podataka.

Prema Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima, DHK autorima omogućuje sljedeće:

• Pravo na naknadu za javnu posudbu: ako se djela koja su autori napisali, preveli ili ilustrirali posuđuju u knjižnicama diljem Hrvatske.
• Pravo na naknadu za umnožavanje za privatno korištenje: uz naknadu koju za javnu posudbu uplaćuje Ministarstvo kulture i medija RH, dodatno se obogaćuje iznos naknadom naplaćenom od strane uvoznika nosača zvuka i slike (tzv. privatno kopiranje).

Kao autor ili nositelj prava, dovoljno je jednom dostaviti DHK-u pisanu punomoć kojom je već definiran opseg prava i zaštite. Ova prava ne mogu ostvarivati individualno jer se ostvaruju isključivo putem kolektivnog sustava. Nakon dostave punomoći i popunjavanja osnovnih podataka, autorima se osiguravaju točne isplate naknada.

Potrebno je napomenuti da je Udruga za zaštitu prava nakladnika - ZANA pravno uporište za svoje djelovanje pronašla u Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima koji  definira koja su to kolektivna prava, a među njima je i pravo nakladnika pisanih izdanja na odgovarajuću naknadu za umnožavanje njihovih izdanja za privatno korištenje.

Dobivši odobrenje Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo za obavljanje poslova kolektivno ostvarivanje prava ZANA je temeljem jasnih, preciznih i nedvosmislenih zakonskih odredbi počela vršiti naplatu od obveznika plaćanja, a to su fotokopiraone i proizvođači/uvoznici uređaja za kopiranje, jer se autorska djela/knjige fotokopiraju, dakle iskorištava se nečije autorsko djelo.

Novi Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima donesen je 1. listopada 2021. i objavljen 14. listopada 2021.; njime je sustav prilagođen digitalnom okruženju (DSM direktiva, čl. o platformama, novom srodnom pravu izdavača itd.).

Kako je svrha uvođenja instituta kolektivne zaštite autorskih prava (za razliku od individualne koja se ostvaruje pojedinačnim ugovorom između nakladnika i autora) proizašla iz nemogućnosti autora ili nakladnika da kontroliraju to iskorištavanje / fotokopiranje i naplaćuju naknadu za svaku pojedinu fotokopiranu knjigu, ZANA je uspostavila sustav u svrhu obeštećenja za fotokopiranje knjiga, a te naplaćene naknade jednom godišnje isplaćuje nakladnicima. Propisani su obveznici plaćanja naknade, to su fotokopiraone i proizvođači, odnosno uvoznici uređaja za kopiranje, a visina naknade propisana je Cjenikom koji je usvojen temeljem ugovora s Hrvatskom obrtničkom i Hrvatskom gospodarskom komorom, nakon dvogodišnjih pregovora s njihovim članovima.

Treba znati i da je zakonom autorsko pravo ograničeno na način da je fizičkim osobama omogućeno fotokopiranje, odnosno reproduciranje autorskog djela bez odobrenja autora ili nakladnika,  ali ukoliko to čine za sebe i ukoliko od toga nemaju nikakve financijske koristi. 

Naknade se jednom godišnje isplaćuju nakladnicima, kontrolu isplate i raspodjele vrši Državni zavod za intelektualno vlasništvo, a način raspodjele utvrđen je Pravilnikom o raspodjeli naknada, koji je usvojen na Skupštini udruge ZANA.

U odnosu na prve godine, kad je podatke prikupljala Nacionalna sveučilišna knjižnica, od 2017. godine DHK, kao nositelj Odobrenja za kolektivno ostvarivanje prava javne posudbe i prava naknade za privatno kopiranje, sve poslove oko ostvarivanja tih prava (od prikupljanja podataka do isplate) prebacio je na HDS ZAMP.  Stručna služba Hrvatskog društva skladatelja (u sklopu kojeg djeluje ZAMP) ima uspješno dugogodišnje iskustvo ostvarivanja autorskog i srodnih prava, tako da sada HDS ZAMP u ime DHK-a obavlja sve poslove potrebne za realizaciju distribucije naknada autorima i nasljednicima ali i ostalim nositeljima prava. U tu svrhu u samo godinu dana razvijen je potpuno nov informatički sustav za obradu informacija koje su izravno dostavljale knjižnice.

ZAMP-ov zadatak uključuje obradu podataka o posudbi i autorima te obračun i isplate utvrđenih naknada. Na adrese autora, nasljednika i nositelja književnih prava poslani su dopisi obavijesti te punomoći u cilju prikupljanja svih podataka. Ostvarivanje ovog prava odnosi se na sve redovne članove književnih, prevodilačkih, ilustratorskih te likovnih udruga kao što su Društvo hrvatskih književnika (DHK), Hrvatsko društvo pisaca (HDP), Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade (HDKDM), Društvo hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP), Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti (ULUPUH) i Hrvatsko društvo likovnih umjetnika (HDLU). Važno je znati da mogućnost ostvarivanja prava javne posudbe imaju i oni nositelji prava koji nisu članovi niti jedne spomenute udruge.

Kao što je već spomenuto, prve naknade isplaćene su početkom  2015. godine za posudbe knjiga u narodnim knjižnicama u Republici Hrvatskoj u 2013. godini, na temelju podataka koje je prikupila Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Ministarstvo kulture RH izdvojilo je za tu namjenu 2014. godine ukupno 2 milijuna kuna, a iznos naknade po jednoj posudbi bio je 1,49 kuna, a pravo na isplatu naknade imalo je 2055 osoba.

U daljnjim godinama brojke su se, naravno, mijenjale.

Naknade za 2017. godinu

Za 2017. godinu u ovu svrhu na raspolaganju je bilo 2 milijuna kuna, a posebna pozornost bila je usmjerena na obradu svih posudbi. Tako je obrađeno čak 57% više posudbi nego za prethodnu godinu. Za 2016. godinu, po podacima NSK, broj obrađenih posudbi u obračunu iznosio  je 3.105.384, dok za 2017. godinu, po obradi HDS ZAMPa, broj obrađenih posudbi u obračunu iznosi 4.872.584. Time su književni autori dobili temeljitiju i točniju raspodjelu, što rezultira i povećanjem njihova broja: za 2017. godinu ukupno je tako u obračunu 1573 domaćih autora, čak je 300 novih autora koji prethodnih godina nisu sudjelovali u obračunu.

Uz isplatu pripadajućeg iznosa, autori sada dobiju i specifikaciju s transparentnim podacima: naslovima i brojem njihovih posuđivanih djela, godinama njihova izdanja, izdavačima, ISBN-om i autorskom odrednicom.

Zbog povećanja broja obrađenih djela i autora koji ulaze u obračun, u odnosu na prethodne godine promijenila se i naknada za pojedinačnu posudbu: ona iznosi 0,56 kn za pisce, 0,28 kn za ilustratore i 0,22 kn za prevoditelje.

Svi navedeni podaci pristigli su iz 20 županijskih knjižnica, a u slučajevima nedostatnih podataka nadopunjeni su podacima Nacionalne i sveučilišne knjižnice. 

Naknade za 2022. godinu

Ministarstvo kulture i medija RH Iznos koji je za raspodjelu je osiguralo 500.000 €, što je značajno veći iznos od onoga za 2021. godinu, za koju je književnim autorima Ministarstvo osiguralo 265.000 €.

Honorare za ukupno 5.026.476 obrađenih posudbi dobilo je ukupno 2.236 autora - pisca, prevoditelja i ilustratora. Iznos naknade po jednoj posudbi iznosi 0,18695 EUR za pisce, 0,09347 EUR za ilustratore (50% vrijednosti posudbe) i 0,07478 EUR za prevoditelje (40% vrijednosti posudbe).

Naknade za 2023. godinu

U hrvatskim je knjižnicama u 2023. godini ostvareno 5.145.298 posudbi knjiga, pokazuju podaci koje je prijavilo 20 županijskih narodnih knjižnica.

Prema procjeni Državnog zavoda za statistiku, Hrvatska je sredinom 2023. godine imala 3.859.686 stanovnika, što bi značilo da je stanovnik Hrvatske u javnim knjižnicama (isključujući posudbe obavljene u školskim i sveučilišnim knjižnicama) godišnje posudio 1,33 knjige. To je izrazito malo u usporedbi sličnih podataka s europskim šampionima Fincima (15,3 posudbe godišnje) ili susjedima Slovencima (11 posudbi).

I za ovu godinu osiguran je iznos od 500.000 eura, a iznos naknade po jednoj posudbi iznosi 0,17461 € za pisce, 0,08730 € za ilustratore i 0,06984 € za prevoditelje.

* u skorašnjem, idućem nastavku ovog priloga osvrnut ću se na primjere iz drugih područja - glazbe, filma i likovne umjetnosti.
** Serijal tekstova "Pisci i drugi autori, autorska prava i pravo na dostojanstven život" objavljuje se uz financijsku potporu autoru od Agencije za elektroničke medije iz programa Poticanje novinarske izvrsnosti.