Rezolucija o knjizi u Hrvatskoj (1985)
26. studenoga 1985. donesena je "Rezolucija o knjizi u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj". Izglasao ju je tadašnji Sabor Socijalističke Republike Hrvatske.
Je li nakon 30 godina moguća jedna nova obvezujuća rezolucija o knjizi u Republici Hrvatskoj? Danas, kada su svi dionici u knjižnom sektoru suočeni s najvećom krizom još od ranih 1990-ih cjelovito određenje hrvatskog društva prema knjizi svakako jest potrebno! Vizija i strategija koja će nadrasti podjele današnjih političkih elita, kako onih na vlasti tako i onih u opoziciji.
Ovaj dokument iz "prašnjavih arhiva" kojeg objavljujemo - "Rezolucija o knjizi" - pisan je iz perspektive jednog drugog vremena i drugačijeg društveno-političkog uređenja, ali njegovo današnje iščitavanje u kontekstu sadašnje krizne situacije pokazuje da je prijeko potreban jedan novi društveni konsenzus oko položaja knjige u Republici Hrvatskoj, jedna jasna vizija i cjelovit paket mjera kako bi se knjizi i svima onima (čitatelji, autori, nakladnici, knjižari, knjižničari...) koji su na bilo koji način sudbinski vezani uz hrvatsku knjigu pomoglo.
U nadi da nije prekasno...
Hrvatski sabor
* * * * *
Na temelju člana 51. Poslovnika Sabora Socijalističke Republike Hrvatske, Sabor Socijalističke Republike Hrvatske, na sjednici Vijeća udruženog rada 21. studenoga 1985. i 26. prosinca 1985, i na sjednici Vijeća općina 21. studenoga 1985. i 26. prosinca 1985, a uz ravnopravno sudjelovanje Skupštine Saveza samoupravnih interesnih zajednica usmjerenog obrazovanja Socijalističke Republike Hrvatske 3. prosinca 1985, Skupštine Republičke zajednice za znanstveni rad na sjednici 11. prosinca 1985. i Skupštine Republičke samoupravne interesne zajednice kulture na sjednici 26. studenoga 1985, donio je
REZOLUCIJU
o knjizi u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj
I. KNJIGA U DRUŠTVU
1. Kao najprikladnije sredstvo prenošenja i stjecanja znanja, vrijednosti i ideja knjiga je jedan od temeljnih činilaca formiranja slobodne, svestrane, stvaralačke i kritičke ličnosti, podizanja opće kulturne razine, oblikovanja društvene svijesti i sveukupnih sposobnosti a time i razvoja društva. Stoga knjiga ima izuzetnu Ulogu u svakom društvu.
Knjiga je osnova kvalitetnijeg privrednog i uravnoteženijeg ukupnog društvenog razvitka, jer omogućuje stalno praćenje i primjenu svjetskih znanstvenih i tehnoloških dostignuća. Neophodno je sredstvo u procesu rada, i samoupravljanja. Knjiga i čitanje u funkciji su prevladavanja suprotnosti fizičkog i intelektualnog rada.
Dalji razvoj materijalne osnovice i kulture našeg društva od svakog čovjeka zahtijeva cjelovitije opće i stručno obrazovanje, podizanje opće kulture, sposobnost permanentnog samoobrazovanja, te korištenje raznovrsnih informacija. Društvenom i ekonomskom sistemu socijalističkog samoupravljanja imanentan je demokratski pristup, izvorima znanja i njihovo korištenje.
2. Knjiga je istodobno kulturno dobro, sredstvo kulturnog života i stjecanja znanja ali i proizvod koji, pored upotrebne, ima i prometnu vrijednost na tržištu. Ova dvojaka priroda knjige nalaže da se posebnim mjerama potpomaže društveno vrijedna knjiga, da se zaštiti od negativnog utjecaja tržišta i olakša njena dostupnost svakom radnom čovjeku i građaninu.
3. Knjiga je znanstveni dokument koji tumači i prikazuje rezultate znanstvenog stvaralaštva. Bitna je komponenta razvoja znanosti i znanstvenoistraživačkog rada.
4. U sklopu općeg znanstveno-tehnološkog i privrednog napretka usavršava se i tehnologija izrade knjige. Suvremena tehnička sredstva, osobito primjena kompjutora ubrzavaju proces i podižu kvalitetu tiskanja knjiga omogućuju ekonomičniju organizaciju proizvodnje i prometa jeftiniju i dostupniju knjigu te bolju organizaciju bibliotekarstva.
S tehničkog stajališta knjiga danas više nema samo oblik tiskanog sveska, nego se sve češće javlja u formi audio i audiovizualnih publikacija, mikro formama u obliku magnetske trake i diskova i sličnih publikacija na nekon-vencionalnim medijima čime je pojam knjige proširen.
Novi medij komuniciranja i transformacija tehničkog oblika potenciraju ulogu knjige kao glavnog prijenosnika spoznaja i kulturnih vrijednosti između različitih generacija, naroda i kultura.
Uvažavajući i izražavajući identitet različitih kultura na svjetskom planu knjiga omogućuje njihovu komunikaciju i prožimanje, pridonoseći tako razumijevanju, suradnji i zbližavanju među narodima.
II. STANJE KNJIGE U SOCIJALISTIČKOJ REPUBLICI HRVATSKOJ
5. U prva dva poratna desetljeća ostvaren je kontinuirani razvitak i rast proizvodnje knjiga a otvaranje brojnih biblioteka osiguralo je da knjiga bude jeftina i dostupna svima. Međutim, dalji razvoj knjige i čitanja sve je više zaostajao za našim ukupnim društvenim i ekonomskim razvojem.
6. U posljednjih desetak godina očita je stagnacija u proizvodnji i korištenju knjiga, osobito sa stajališta kvalitete, što znatno odstupa od proklamiranih načela o kulturnom i društveno-ekonomskom značaju knjige.
Zbog izostajanja aktivnog djelovanja organiziranih društvenih činilaca, subjekti procesa stvaranja, izdavanja i širenja knjige, svaki na svoj način, tražili su i pronalazili puteve koji nisu uvijek odgovarali kulturnoj i društvenoj vrijednosti knjige. U sektorski organiziranim SlZ-ovima knjiga dosad nije dobila odgovarajući tretman.
Nemogućnost potpunijeg ostvarenja proklamirane uloge knjige leži i u suprotnosti razvoja dvaju međusobno ovisnih, a nepovezanih sistema: s jedne strane bilo slabo organiziranog bilo usitnjenog izdavanja knjiga (grafička industrija, izdavačka djelatnost i distribucija) te s druge strane neadekvatne mreže biblioteka.
7. Položaj biblioteka u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj se pogoršava tako da one ne mogu ispunjavati svoje osnovne zadatke. Broj biblioteka stagnira, broj se knjiga u njima samo neznatno povećava, a njihova nabavna politika i ukupna djelatnost većinom nisu prilagođene suvremenim potrebama korisnika. U sadašnjim uvjetima one ne mogu zadovoljiti ni postojeće korisnike. Biblioteke nisu ni pravi partner izdavačima jer otkupljuju samo 2 do 3% ukupne godišnje naklade.
Narodne su biblioteke u osobito teškom položaju. One su u više od polovice općina vrlo slabe, nerijetko bez stručnog osoblja, tako da mnoge tavore u okviru narodnih sveučilišta, centara za kulturu i sl. nepovezane u sistem po funkcionalnom principu. U velikoj većini mjesnih zajednica, i kad se radi o udaljenim naseljima, ne postoje ni male priručne knjižnice. U 6.300 naselja u Hrvatskoj djeluju svega 284 narodne biblioteke a u njima radi ukupno 479 stručnih radnika.
U malobrojnim, mahom slabo organiziranim i slabo opremljenim bibliotekama u organizacijama udruženog rada u pravilu su stručne knjige. Te knjižnice nemaju odgovarajući status u OOUR-ima, a koristi ih vrlo uski krug stručnjaka.
Djelatnost školskih biblioteka u većini slučajeva nije u funkciji odgojno-obrazovnog procesa prvenstveno zbog siromašnih knjižnih fondova i neadekvatne organizacije. Narodne biblioteke, koje imaju strukturu knjiga u skladu sa svojim zadacima, ne mogu opskrbiti učenike obaveznom lektirom, iako to nastoje činiti u praksi.
U teškoj su situaciji i fakultetske te četiri sveučilišne biblioteke. One ne mogu zadovoljiti sve veće potrebe, kako zbog neadekvatnog prostora, opreme, tako i zbog nedovoljnog snabdijevanja domaćom i svjetskom literaturom. Zabrinjavajuće je stanje i specijalnih biblioteka znanstvenoistraživačkih organizacija.
U tom položaju nalaze se i specifične, nacionalne male narodne, a posebno školske knjižnice na jezicima pojedinih narodnosti u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj (Mađari, Talijani, Česi, Slovaci, Rusini i Ukrajinci).
8. Za izdavačku je djelatnost u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj dosad bilo registrirano oko 50 radnih organizacija koje su izdavale godišnje ukupno oko 1.500 naslova, računajući i udžbenike.
Izdavačke se organizacije u posljednja dva decenija nisu osnivale i razvijale planski. Međusobno nedovoljno povezane, ne koristeći mogućnost udruživanja rada i sredstava s grafičkim organizacijama i proizvođačima papira, pojedine izdavačke organizacije gube prvobitnu specijalizaciju te izdaju sve više komercijalnih izdanja sa svim posljedicama grube komercijalizacije. Neorganiziranost i komercijalizacija izrazita je i u području izdavanja znanstvenih knjiga. Na tržištu knjiga prevladava stihija.
Međutim, za one izdavačke organizacije koje nastoje dobro ispuniti svoju kulturnu i društvenu obavezu uvjeti su poslovanja osobito teški. One u isto vrijeme moraju voditi računa o kreativnim potencijalima, izabrati djela, organizirati proizvodnju i distribuciju te snositi ukupan rizik pothvata. Posljedice su višestruke: skupe knjige, svaštarenje, usitnjenost, nerijetki izdavački promašaji.
9. Knjigu poskupljuje i način njezine prodaje. S obzirom da nije razvijena mreža knjižara i da se klasična trgovina nije mogla ili htjela baviti prometom knjiga, izdavači su, jedan nezavisno od drugoga, organizirali vlastitu maloprodajnu mrežu ili se poslužili prodajom putem akvizitera. Distribucija putem akvizitera najskuplji je način prodaje i njeni troškovi u velikoj mjeri opterećuju maloprodajnu cijenu knjige.
10. Društveni i materijalni položaj autora, posebno mladih i nedovoljno afirmiranih književnika, nije riješen i zato je danas znatno nepovoljniji od položaja ostalih radnika u izdavačkim organizacijama. Materijalno su nešto bolje stimulirani samo vrhunski i renomirani autori, ali ni njihov status kao radnika samoupravljača nije riješen u praksi.
11. Grafičke radne organizacije, koje su specijalizirane za proizvodnju knjiga odnosno kojima je to pretežna djelatnost (njih 11) već su godinama u najlošijem položaju među 130 organizacija grafičke industrije, pretežno proizvođača tiskane kartonske ambalaže i prerade papira. Većina, zbog loših poslovnih rezultata i višegodišnjih gubitaka, nije bila u stanju modernizirati opremu koja je već otpisana s preko 90% vrijednosti. Usprkos dugogodišnjim raspravama, nije se ostvarilo trajnije funkcionalno udruživanje ni međusobno ni s izdavačkim radnim organizacijama. Posljedice su: neracionalan proces proizvodnje, niska produktivnost i skupa knjiga.
12. Pogoršanjem ekonomske situacije u privredi i društvu uopće, zaoštravaju se suprotnosti i potenciraju negativne posljedice neracionalnog poslovanja i slabe društvene brige o knjizi. Knjiga postaje sve skuplja, sve se manje prodaje što dovodi do opadanja broja naslova, pada tiraža a time i pogoršanja materijalnog položaja svih činilaca u procesu proizvodnje i korištenja knjiga.
U ovim uvjetima čitalac ne može ekonomski podnijeti da kupuje skupu knjigu a u biblioteci je ne može posuditi. Tako materijalni položaj radnika određuje mogućnost njihova samoobrazovanja i produbljuje razlike među njima.
13. Publikacije na nekonvencionalnim medijima još su teže dostupne korisnicima, jer je njihovo korištenje u pravilu vezano uz raspolaganje skupom i teško dostupnom opremom. Većina biblioteka u Hrvatskoj ne raspolaže opremom za korištenje publikacija na nekonvencionalnim medijima (mikročitačima, kompjutorima i sl.) a i ona oprema koja u ponekima od njih postoji nedovoljno se koristi. Valja također naglasiti da je publiciranje građe na nekonvencionalnim medijima u našoj zemlji još uvijek vrlo ograničeno, a uvoz takve građe otežan neadekvatnim carinskim i poštanskim tretmanom.
III. DUGOROČNA POLITIKA RAZVOJA KNJIGE
14. U dugoročnom razvoju knjige i njene upotrebe u našoj zemlji postavljeni su slijedeći ciljevi:
- stvaranje uvjeta da radni ljudi i građani, na osnovi izgrađenih estetskih i etičkih kriterija, konstantno koriste knjigu za samoobrazovanje u svrhu razvoja proizvodnje, napretka samoupravljanja i neposrednog odlučivanja, razvoja ličnosti i humanizacije odnosa među ljudima;
- poboljšanje uvjeta za stvaralački rad autora, osobito mladih i talentiranih, osiguravajući im, ovisno o njihovom stvaralačkom doprinosu, zaštitu autorstva i odgovarajući društveno-ekonomski položaj;
- realiziranje izdavačke politike putem samoupravnih interesnih, zajednica koje će, polazeći od knjige i čitanja kao osobne i zajedničke potrebe radnih ljudi i građana te vodeći računa o posebnom društvenom interesu u ovoj oblasti, osiguravati po sadržaju, broju naslova i nakladi zadovoljavajuću proizvodnju knjiga dostupnih pojedincima i bibliotekama;
- omogućiti prodaju knjiga poznatom kupcu, osobito bibliotekama, te razviti sistem prodaje u pretplati, da bi se na taj način postupno eliminirala akvizacija, povećala naklada i snizila cijena knjizi;
- omogućiti da znanstvene knjige budu jeftinije kako bi bile dostupne ne samo bibliotekama već svakom pojedinom znanstvenom radniku, te omogućiti da i školski udžbenici budu jeftiniji;
- organizirati racionalno poslovanje svih činilaca koji sudjeluju u izdavanju knjiga kako bi se postojećim sredstvima postigli povoljniji rezultati.
15. Radi ostvarivanja navedenih ciljeva, svi subjekti u procesu stvaranja, izdavanja i korištenja knjiga moraju se interesno povezati tako da pozicija svakoga od njih ovisi o tome u kojoj mjeri, osim svoga specifičnog interesa, zadovoljavaju i zajednički društveni interes za knjigu.
16. Knjiga mora u sistemu planiranja dobiti značajnije mjesto.
U planovima izdavačkih organizacija osobito će se obratiti pažnja: domaćem stvaralaštvu, prevođenju kvalitetnih djela iz svjetske književnosti, znanosti i drugih oblasti ljudskog umijeća, te odrediti pravci razvoja društveno-ekonomskih odnosa, udruživanju rada i sredstava i sl.
Planovi razvoja obrazovanja, kulture, znanstvenoistraživačke djelatnosti i tehnologije trebaju sadržavati planove korištenja knjiga i obrazovanja korisnika.
Srednjoročni planovi na nivou Republike trebaju sadržavati:
- osnovne proporcije proizvodnje i plasmana knjiga,
- društveno-ekonomske okvire ostvarivanja planova.
17. Proces planiranja polazi od jedinstva jugoslavenskog tržišta knjiga. U planovima i programima potrebno je osigurati i uklapanje u svjetske tokove, korištenjem knjiga iz inozemstva i plasmanom naših knjiga u svijet.
Radi ravnopravnosti kultura, jezika i pisma naroda i narodnosti u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj, samoupravne interesne zajednice kulture, znanosti i obrazovanja i društveno-političke zajednice osigurat će unapređivanje i financiranje programa specifičnih knjižnica te nabavu knjiga i časopisa na jezicima narodnosti, a posebno snabdijevanje školskih biblioteka, radi zadovoljavanja potreba obrazovanja, znanosti i drugih djelatnosti pojedinih narodnosti u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj.
18. U cilju razvoja knjige potrebno je planirati i razvoj grafičke industrije kao proizvodno-tehničke osnove izdavanja knjiga, kao i razvoj tehničke baze za proizvodnju nekonvencionalnih publikacija.
19. Samoupravnim sporazumom će se, na temelju Zakona o izdavačkoj djelatnosti, cjelovitije urediti društveno-ekonomski odnosi i oblici povezivanja samoupravnih interesnih zajednica kulture, znanosti i obrazovanja te organizacija udruženog rada i njihovih OSIZ-a radi zajedničke politike i realizacije programa izdavanja, otkupa društveno vrijednih knjiga za biblioteke, te dostupnosti znanstvenih knjiga znanstvenim radnicima pojedincima.
Republička samoupravna interesna zajednica kulture i Republička zajednica za znanstveni rad, te samoupravne interesne zajednice obrazovanja, svaka u svom području, nosioci su politike stimuliranja stvaralaštva, izdavanja, plasmana i korištenja društveno vrijednih knjiga i drugih publikacija. Međusobno tijesno surađuju rađi osiguravanja cjelovite i skladne politike unapređenja knjige i njene upotrebe u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj.
20. Racionalniju proizvodnju knjiga treba dugoročno osigurati udruživanjem rada i sredstava izdavača međusobno, te izdavača, grafičara i proizvođača papira.
Udruživanje u reprodukcijske cjeline, radi izgradnje specijaliziranih kapaciteta za proizvodnju i prodaju knjiga, radi specijalizacije izdavačkih radnih organizacija i maksimalnog korištenja intelektualnih i stručnih potencijala, treba ostvariti na temelju posebnih samoupravnih sporazuma, kao na primjer za pripremu i proizvodnju udžbenika; za izdavanje i proizvodnju znanstvenih knjiga; za realizaciju programa izdavanja kapitalnih djela kulture, osnivanje zajedničkog distributivnog centra, i sl.
Privredna komora Hrvatske i Poslovna zajednica izdavača i knjižara Hrvatske angažirat će se da se ovi procesi ubrzaju.
Organizacijama udruženog rada izdavačkih djelatnosti, grafičkim radnim organizacijama i proizvođačima papira koji zaključe takve samoupravne sporazume osigurat će se ekonomske olakšice i povoljniji uvjeti poslovanja odgovarajućom poreznom politikom, povoljnijim sistemom kreditiranja te ostalim olakšicama kao što ih imaju prioritetne razvojne djelatnosti u skladu s dugoročnim programom ekonomske stabilizacije.
Ekonomske će olakšice i prioritetni tretman dobiti i one izdavačke radne organizacije koje se međusobno udruže radi realizacije izdavačkih programa društveno vrijednih knjiga.
21. Distribuciju, odnosno prodaju knjiga, treba dugoročno riješiti na taj način da biblioteke postupno otkupljuju što veći dio tiraža. Nadležne će samoupravne interesne zajednice u suradnji s matičnim bibliotekama i Savjetom za biblioteke Hrvatske utvrditi kriterije i verificirati nabavnu politiku biblioteka.
22. Radi unapređivanja stvaralaštva potrebno je osigurati adekvatan društveni i materijalni položaj autora.
Radi unapređivanja književnog stvaralaštva potrebno je poboljšati društveni i materijalni položaj te socijalnu sigurnost autora:
- osiguravanjem materijalnih i društveno-pravnih pretpostavki i uvjeta za izjednačavanjem samoupravnih prava autora s pravima radnika u udruženom radu u oblasti društvenih djelatnosti;
- sistemom adekvatnog nagrađivanja autorovog rada uloženog u stvaranje djela, na temelju SAS-a o međusobnim pravima i obavezama autora, izdavačkih organizacija udruženog rada, Autorske agencije za Socijalističku Republiku Hrvatsku, Republičke samoupravne interesne zajednice kulture i Republičke zajednice za znanstveni rad;
- sistemskim rješenjem zdravstvenog i mirovinskog osiguranja autora - samostalnih umjetnika, te izjednačavanje prava iz zdravstvenog i mirovinskog osiguranja samostalnih umjetnika i umjetnika u udruženom radu;
- materijalnim stimuliranjem autora - iz dijela sredstava osiguranih iz doprinosa za korištenje književnih djela po prestanku autorskih imovinskih prava.
23. U Socijalističkoj Republici Hrvatskoj potrebno je uspostaviti i razvijati bibliotečno-informacijski sistem tj. moderno bibliotekarstvo koje će omogućiti radnim ljudima i građanima korištenje knjiga i dokumenata te informacija svih vrsta radi odlučivanja u delegatskom sistemu; radi znanstvenoistraživačkog rada te obrazovanja i kulturnog razvoja. To nalaže reorganizaciju, modernizaciju i funkcionalno udruživanje biblioteka radi što potpunijeg iskorištavanja knjižnih fondova uz uštedu sredstava i vremena o čemu će smjernice bibliotekama dati Savjet za biblioteke Hrvatske.
24. Nacionalna i sveučilišna biblioteka s Referalnim centrom u Zagrebu je središnja institucija bibliotečno-informacijskog sistema Socijalističke Republike Hrvatske. Stoga je potrebno ubrzati izgradnju nove zgrade Nacionalne i sveučilišne biblioteke na temelju samoupravnog sporazuma o izgradnji tog kapitalnog objekta.
Izgradnja informacijskog sistema traži i uvođenje suvremene opreme, te obrazovanje odgovarajućih kadrova.
25. Društveno-političke zajednice će raspraviti značenje i potrebu unapređivanja rada narodnih biblioteka s proširenim funkcijama i zadacima u okviru jedinstvenog bibliotečno-informacijskog sistema te nastojati da se, na osnovi prihvaćenih programa, poveća sudjelovanje narodnih biblioteka u sredstvima SlZ-ova kulture. Zaključivanjem odgovarajućih samoupravnih sporazuma treba osigurati da u financiranju programa narodnih biblioteka sudjeluju i druge odgovarajuće samoupravne interesne zajednice u dijelu u kojem te biblioteke zadovoljavaju potrebe obrazovanja, znanosti i drugih djelatnosti. Plan razvoja narodnih biblioteka u jedinstvenom bibliotečno-informacijskom sistemu treba postati dio društvenog plana razvoja svake općine, zajednice općina i Republike.
26. Mjesne će zajednice u programu svojih aktivnosti poticati interes za čitanjem. One će u okviru svojih potreba i mogućnosti stvarati organizacijske i materijalne uvjete za približavanje knjige radnim ljudima i građanima putem nabave knjiga i razvoja biblioteka, korištenjem školskih biblioteka tamo gdje nema mogućnosti ili racionalne potrebe da se otvori posebna narodna biblioteka i sl.
27. Utvrdit će se republički standard za narodne biblioteke te zaključiti samoupravni sporazumi za realizaciju tog standarda. Povećat će se broj knjiga po stanovniku u narodnim bibliotekama osobito u općinama koje su danas po tome ispod republičkog prosjeka.
Strukturu knjižnih fondova treba mijenjati u korist stručnih i znanstvenih knjiga, te opremati biblioteke i nekonvencionalnim publikacijama.
Pojačanu nabavu knjiga, časopisa i drugih publikacija treba pomoći i ekonomskim mjerama Republike, te pokrenuti i druge akcije radi osiguranja dodatnih sredstava za nabavu knjiga.
28. U skladu sa ZUR-om i Zakonom o bibliotečnoj djedjelatnosti i bibliotekama, a radi racionalizacije mreže institucija u cilju štednje i ekonomske stabilizacije, postupno će se provesti samoupravno organiziranje narodnih biblioteka na području općina i zajednica općina tako da se narodne biblioteke, koje su sada u sastavu narodnih sveučilišta, centara za kulturu i sl. svrsishodnije udruže s drugim bibliotekama na području jedne općine, više općina ili zajednice općina i na taj način osiguraju funkcioniranje jedinstvenog bibliotečno-informacijskog sistema.
29. Radi modernizacije i razvoja specijalnih, odnosno stručnih biblioteka u radnim organizacijama tim bibliotekama treba osigurati status činioca značajnog za razvoj organizacija udruženog rada, odnosno privrede i društvenih djelatnosti. One se moraju funkcionalno povezati s općim bibliotekama u organizacijama udruženog rada. U njima treba da rade stručni radnici.
U suradnji s općinskom matičnom narodnom bibliotekom treba osigurati da radnici lakše dođu do svih knjiga i na radnom mjestu, otvaranjem ogranaka narodne biblioteke u OUR-ima i sl.
Samoupravne interesne zajednice kulture, znanosti i obrazovanja inicirat će svaka u svom djelokrugu proces samoupravnog sporazumijevanja između zainteresiranih radnih organizacija privrede i društvenih djelatnosti s bibliotekama radi udruživanja sredstava za nabavu knjiga i osiguranja stručne pomoći radničkim bibliotekama.
Nabava knjiga, časopisa i drugih publikacija u radnim organizacijama tretirat će se kao materijalni trošak i radi toga će se pokrenuti postupak za dopunu odgovarajućih propisa.
30. Znanstvene biblioteke u samostalnim znanstvenoistraživačkim organizacijama; u znanstvenoistraživačkim jedinicama organizacija udruženog rada i u visokoškolskim radnim organizacijama treba organizirati u skladu s potrebama znanstvenoistraživačkog rada za informacijama prema načelima svjetskog sistema znanstvenih i tehničkih informacija (UNISIST II).
31. Samoupravne interesne zajednice za znanstveni rad i Republička zajednica za znanstveni rad, pored osiguranja sredstava za štampanje znanstvenih publikacija, trebaju osiguravati značajnija sredstva i za opskrbu znanstvenih biblioteka znanstvenom i stručnom literaturom, posebno stranom.
32. Radi unapređivanja rada školskih biblioteka potrebno je:
- organizirati školsku biblioteku tako da ona postane sastavni dio odgojno-obrazovnog procesa;
- stručni radnici, bibliotekari, u školskim bibliotekama treba da imaju status članova stručne ekipe koja sudjeluje u realizaciji odgojno-obrazovnih zadataka.
Prilikom gradnje novih škola ili adaptacije postojećih, treba predvidjeti odgovarajući prostor za modernu školsku biblioteku, a u malim i udaljenim mjestima voditi računa i o tome da školska biblioteka, povezana s općinskom matičnom narodnom bibliotekom, može zadovoljiti potrebe za knjigom svih stanovnika svog naselja.
Samoupravne interesne zajednice odgoja i obrazovanja utvrdit će za naredno srednjoročno razdoblje posebne planove bržeg razvoja školskih biblioteka i njihovo transformiranje u bibliotečno-informacijske centre odgoja i obrazovanja.
33. Privredna komora Hrvatske putem odgovarajućeg općeg udruženja pripremit će, zajedno s Poslovnom zajednicom izdavača i knjižara Hrvatske, dugoročni program širenja mreže knjižara u Hrvatskoj te utvrditi standarde i normative za status knjižare. Knjižarstvo će se organizirati tako da postane osnovni oblik prodaje knjiga, prvenstveno individualnom kupcu. Izdavači trebaju izmijeniti odnos prema knjižarstvu i uspostaviti neposrednu suradnju s knjižarama bez posrednika. Tako organizirane knjižare dobit će odgovarajuće ekonomske olakšice.
Radi izgradnje mreže knjižara potrebno je da izdavačke organizacije udruženog rada, uz ekonomsku i društvenu podršku općina, čim prije zaključe sporazume s trgovinskim organizacijama udruženog rada koje mogu u okviru svog maloprodajnog prostora učiniti najviše na otvaranju knjižara i knjižarskih štandova u robnim kućama.
Prilikom otvaranja knjižara potrebno je dogovoriti maržu tako da knjižara ima niže cijene knjiga od onih koje će imati trgovački putnik.
34. Općinske skupštine brinut će se da knjižarama osiguraju najpovoljnije uvjete u pogledu zakupnine lokala, poreza na promet i slično, te da u okviru svojih mogućnosti i nadležnosti potiču otvaranje knjižara, uključujući i otvaranje privatnih knjižara u skladu sa Zakonom o prometu robe.
35. Za prodaju knjiga potrebno je koristiti i kioske novinsko-izdavačkih poduzeća pod istim povoljnim uvjetima kao i knjižare i radi toga zaključiti samoupravni sporazum između novinsko-izdavačkih organizacija i izdavača o uvjetima prodaje knjiga.
36. U širenju i utvrđivanju društveno vrijednih knjiga, animiranju čitalaca i poticanju intelektualne radoznalosti sudjeluju i sredstva javnog informiranja.
Izdavačke radne organizacije, novinske radne organizacije i Radio-televizija Zagreb treba da se dogovore o povoljnijem načinu propagande knjiga. Izdavačke radne organizacije osigurat će kritičarima u redakcijama novina, radija i TV redovit i pravovremen uvid u nova izdanja. Sredstva namijenjena za tako organiziranu propagandu društveno vrijednih knjiga te knjige koje se upotrebe u te svrhe izuzet će se od plaćanja poreza na reprezentaciju i drugih zakonskih ograničenja.
37. Sabor Socijalističke Republike Hrvatske založit će se da opći savezni propisu, koji se uglavnom odnose na privredne djelatnosti, uvijek uzimaju u obzir specifičnosti knjige kao kulturnog dobra i faktora razvoja npr. propisi kojima se određuje i provodi monetarno-kreditna politika; propisi koji se odnose na promet robe; na utvrđivanje ukupnog prihoda; carinski i porezni propisi; režim uvoza i izvoza; cijene poštanskih usluga i sl. Zato je prilikom utvrđivanja planova i mjera realizacije dugoročnog programa ekonomske stabilizacije neophodno uzeti u obzir već definirane mjere društveno-političkog, ekonomskog i kulturnog karaktera iz Društvenog dogovora o knjizi u SFR Jugoslaviji kao i obveze koje je naša zemlja preuzela prihvaćenjem odgovarajućih međunarodnih konvencija.
38. Istu brigu za tretman knjige kao faktora razvoja u ekonomskoj i kulturnoj politici potrebno je iskazati i u planovima realizacije dugoročnog programa ekonomske stabilizacije u Republici i općinama. Izvršno vijeće i Sabor zalagat će se da takvoj politici razvoja knjige primijeni društvene obaveze i tretman prilikom utvrđivanja poreza, doprinosa, mjera kreditne politike i sl.
39. U međunarodnoj razmjeni potrebno je na adekvatan način osigurati devizna sredstva za verificirane programe prevođenja stranih knjiga, te za nabavu stranih znanstvenih i stručnih knjiga i časopisa što treba da ima značajniji udio u planovima SlZ-a za ekonomske odnose s inozemstvom.
Pripremit će se program prezentacije i plasmana domaćih knjiga na strano tržište kao dio naše kulturne politike te kulturno-prosvjetne i znanstveno-tehničke suradnje s inozemstvom. Također treba razraditi sistem u kojem će izdavačke organizacije na bazi drugih poslova, a posebno povezivanjem s grafičkom industrijom, u većoj mjeri osigurati deviznu autonomnost.
U samoupravnim sporazumima Samoupravne interesne zajednice za ekonomske odnose s inozemstvom Socijalističke Republike Hrvatske i Interesne zajednice za ekonomske odnose s inozemstvom Jugoslavije knjigu (osobito stručne i znanstvene knjige i časopise) treba tretirati kao osnovu za tehnički i znanstveni razvoj i dati joj status robe od posebnog značaja za snabdijevanje stanovništva. Zato je potrebno osigurati adekvatna rješenja u zakonima i drugim dokumentima koji reguliraju poslovanje s inozemstvom.
40. Do kraja 1985. godine utvrdit če se detaljni programi provođenja utvrđene dugoročne politike razvoja knjige u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj. Pojedini subjekti - nosioci politike razvoja knjige i bibliotekarstva izradit će vlastite programe provođenja ove rezolucije u skladu s okvirnim Akcionim programom provođenja Rezolucije o knjizi u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj koji čini sastavni njen dio.
Sabor Socijalističke Republike Hrvatske razmatrat će jednom godišnje provođenje ove rezolucije. Ostali organi i organizacije zaduženi za djelatnosti vezane uz knjigu i čitanje u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj osiguravat će i pratiti svoje zadatke, a Republička samoupravna interesna zajednica kulture i Republička zajednica za znanstveni rad osigurat će pravovremeno informiranje Sabora o ostvarivanju Rezolucije u cjelini i predlagati mjere.
Broj: 2336-1985
Zagreb, 26. prosinca 1985.
SABOR SOCIJALISTIČKE REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjednik Vijeća udruženog rada Željko Đurđina, v. r.
Predsjednik Vijeća općina Franjo Cipriš, v. r.
Predsjednik Sabora dr inž. Josip Zmaić, v. r.
Skupština Saveza samoupravnih interesnih zajednica usmjerenog obrazovanja Socijalističke Republike Hrvatske
predsjedavajući Branko Djakulović, v. r.
Skupština Republičke zajednice za znanstveni rad
predsjedavajući prof. dr Boško Barac, v. r.
Skupština Republičke samoupravne interesne zajednice kulture predsjednik Duško Dropulić, v. r.
Knjiga u fokusu
* * * * *
AKCIONI PROGRAM
za provođenje Rezolucije o knjizi u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj
Polazeći od ocjena, stavova i dugoročne politike razvoja knjige u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj, svi subjekti koji utječu na položaj knjige u ciklusu od njena stvaranja, proizvodnje do korištenja utvrdit će konkretne mjere i zadatke radi provođenja ove rezolucije.
1. Samoupravne interesne zajednice kulture, Republička samoupravna interesna zajednica kulture, Republička zajednica za znanstveni rad, Savez samoupravnih interesnih zajednica usmjerenog obrazovanja i Savez samoupravnih interesnih zajednica odgoja i osnovnog obrazovanja ugradit će stavove i razraditi mjere i akcije iz ove rezolucije u srednjoročni plan razvoja od 1986. do 1990. godine kako bi osigurali realizaciju utvrđene politike i materijalnu osnovicu dostupnosti knjige svima, osobito povećanjem kupovne moći biblioteka. Radi toga će se samoupravnim sporazumima za naredno srednjoročno razdoblje, na temelju programa društveno vrijednih knjiga prema Zakonu o izdavačkoj djelatnosti, a u skladu s opredjeljenjem Izvršnog vijeća Sabora i Sabora, povećati izvorni prihodi Republičke samoupravne interesne zajednice kulture i Republičke zajednice za znanstveni rad.
Nosioci:
Samoupravne interesne zajednice kulture, Republička samoupravna interesna zajednica kulture, Republička zajednica za znanstveni rad, Savez samoupravnih interesnih zajednica usmjerenog obrazovanja i Savez samoupravnih interesnih zajednica odgoja i osnovnog obrazovanja.
Rok: prosinac 1985.
2. Kako bi se olakšalo stvaranje uvjeta za realizaciju dugoročne politike razvoja knjiga i čitanja u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj, potrebno je pripremiti mjere radi olakšanja uvjeta proizvodnje izdavačkim radnim organizacijama, a osobito radi osiguranja dodatnih sredstava za nabavu knjiga, prvenstveno u narodnim i školskim bibliotekama u toku 1986. godine. To je potrebno učiniti kako bi se prevladalo sadašnje kritično stanje nabave knjiga u tim bibliotekama. Zato će Republička zajednica za znanstveni rad i Republička samoupravna interesna zajednica kulture, te Savez samoupravnih interesnih zajednica usmjerenog i Savez samoupravnih interesnih zajednica odgoja i osnovnog obrazovanja u 1986. godini utvrditi ukupni program društveno vrijednih knjiga te sufinancirati izdanja i paralelno s time osigurati značajniji otkup knjiga za biblioteke u skladu s nabavnom politikom tih biblioteka.
Nosioci:
Republička zajednica za znanstveni rad i Republička samoupravna interesna zajednica kulture.
Rok: travanj 1986.
3. Nastavit će se aktivnosti samoupravnih interesnih zajednica odgoja i obrazovanja te izdavača udžbenika (osobito »Školske knjige«) radi udruživanja sredstava za izdavanje udžbenika i ostale stručne literature za potrebe odgoja i obrazovanja. Sličnu če akciju udruživanja sredstava pripremiti, odnosno nastaviti, SlZ-ovi znanosti i kulture te izdavačke radne organizacije udružene u Poslovnoj zajednici izdavača i knjižara Socijalističke Republike Hrvatske radi kreditiranja izdanja ostalih društveno-vrijednih knjiga i drugih publikacija.
Nosioci:
- za izdanja udžbenika samoupravne interesne zajednice odgoja i osnovnog obrazovanja, samoupravne interesne zajednice usmjerenog obrazovanja i »Školska knjiga«,
- za izdanja ostalih društveno vrijednih knjiga Republička samoupravna interesna zajednica kulture, Poslovna zajednica izdavača i knjižara socijalističke Republike Hrvatske i Republička zajednica za znanstveni rad.
Rok: trajan zadatak.
4. Radne organizacije izdavačke djelatnosti i grafičke radne organizacije udružene u odgovarajućem općem udruženju Privredne komore Hrvatske te u svojim poslovnim zajednicama utvrdit će međusobnu podjelu rada i specijalizaciju radi racionalnijeg poslovanja i ekonomičnije proizvodnje knjiga. One će hitno započeti postupak zaključivanja samoupravnih sporazuma radi udruživanja rada i sredstava u reprodukcijske cjeline. Srednjoročnim planovima razvoja ovih djelatnosti za period od 1986. do 1990. godine utvrdit će se elementi ostvarivanja politike iz ove rezolucije.
Nosilac: Privredna komora Hrvatske - Opće udruženje izdavačke i grafičke djelatnosti i Poslovna zajednica izdavača i knjižara Socijalističke Republike Hrvatske.
Rok: prosinac 1985.
5. Radne organizacije bibliotečne djelatnosti i druge radne organizacije koje u svom sastavu imaju biblioteke, te društvene i stručne institucije zadužene za razvoj bibliotekarstva, pripremit će srednjoročni program razvoja bibliotečno-informacijske djelatnosti u skladu s politikom utvrđenom u ovoj rezoluciji.
Nosilac: Savjet za biblioteke Hrvatske i Bibliotečno-informacijski centar Hrvatske (Nacionalna i sveučilišna biblioteka i Referalni centar Sveučilišta).
Rok: prosinac 1985.
6. Izvršno vijeće Sabora će predložiti mjere i instrumente ekonomske i porezne politike te druga sistemska rješenja radi unapređenja proizvodnje knjige i olakšanja uvjeta privređivanja izdavačkim radnim organizacijama, osobito u prelaznom razdoblju do njihove samoupravne reorganizacije. To su osobito slijedeće mjere:
a) U narednom srednjoročnom razdoblju izdavačkim će se radnim organizacijama dijelom osigurati krediti iz depozita društveno-političkih zajednica pod povoljnijim uvjetima.
U 1985. godini kreditirat će se, ovisno o raspoloživim sredstvima prema točki II Odluke o usmjeravanju sredstava depozita društveno-političkih zajednica kod Narodne banke Hrvatske, dio programa izdavanja društveno vrijednih knjiga kao i dio programa udruživanja izdavačkih radnih organizacija radi modernizacije i racionalizacije poslovanja. Ti će se krediti odobravati u skladu sa stavom 2. točke II citirane Odluke.
b) Društvenim dogovorom o usmjeravanju poštanske štednje koji će se donijeti za razdoblje 1986-1990. godine uključit će se izdavačke organizacije za korištenje sredstava poštanske štednje radi kreditiranja izdavanja i prodaje na otplatu društveno vrijednih knjiga i drugih publikacija.
c) Razmotrit će se i pripremiti sistemsko rješenje naknade kamata na bankovne kredite izdavačkim radnim organizacijama selektivno.
d) Zakonom o porezima građana i Zakonom o poseb- nom doprinosu za korištenje književnih djela po prestanku autorskih imovinskih prava kao i drugim sistemskim mjerama stimulirat će se stvaralački rad autora. Stimulirat će se i građani da kupuju knjige osobito u pretplati.
e) Prilikom donošenja planskih i financijskih dokumenata za 1986. godinu kojima se utvrđuju uvjeti privređivanja, u propisima koji reguliraju uvoz i izvoz te instrumentima monetarne, kreditne i devizne politike itd. vodit će se računa o jedinstvenom jugoslavenskom tržištu knjiga te će se usklađeno rješavati problemi i osiguravati razvoj knjige u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj kao i u svim republikama i pokrajinama poštujući Društveni dogovor o knjizi u SFR Jugoslaviji (»Službeni list SFRJ«, br. 31/82).
Nosioci: Izvršno viječe Sabora i odgovarajući nadležni organi uprave.
Rokovi: - za mjere pod a, b i d - studeni 1985.
- za mjere pod c i e - prosinac 1985.
7. U skladu s politikom utvrđenom u ovoj rezoluciji, skupštine općina, odgovarajuće samoupravne interesne zajednice i društveno-političke organizacije u općinama izradit će programe razvoja proizvodnje i korištenja knjiga, program razvoja bibliotečno-informacijske djelatnosti, razvoj mreže knjižara kao i poticajne mjere radi osiguranja boljih uvjeta za umjetnički i drugi stvaralački rad.
Nosioci: skupštine općina, odgovarajuće samoupravne interesne zajednice i društveno-političke organizacije u općinama.
Rok: prosinac 1985.
8. Preporučuje se društveno-političkim organizacijama u Republici da pripreme, u skladu sa svojim statutarnim pravima i obavezama, program političke akcije radi bržeg ostvarivanja ciljeva ove rezolucije.
Nosioci: društveno-političke organizacije u Republici.
Rok: prosinac 1985.