Hrvatska knjiga - izvan fokusa!
Hrvatska knjiga nije Hrvatsko narodno kazalište, i stoga nije u fokusu. Točka. Nije mi namjera prosipati gorčinu (opravdanu!) zbog toga jer od pretjerane gorčine organizam na kraju i sam oboli, a nije mi namjera niti pisati klasičan uvodnik jer u ovom trenutku više nisam siguran kamo bi on zapravo trebao voditi. Radije ću "mudro" pokušati podsjetiti na nešto već zapisano, elaborirano, objavljeno i predloženo... i u velikoj mjeri (za sada) ignorirano.
Stoga u nastavku prenosim završne stranice iz publikacije "Knjiga u fokusu" (siječanj, 2013.) koju je udruga "Knjižni blok - Inicijativa za knjigu" proizvela u sklopu projekta "Potpora kreativnoj industriji - stručna analiza i preporuke za uređenje tržišta knjiga i zaštitu kulture čitanja u RH" čije je provođenje svojom potporom omogućio UNESCO - International Fund for Cultural Diversity.
***
Preporuke su namijenjene glavnim donositeljima odluka, državnim i lokalnim vlastima, nakladnicima i knjižarima, te ostalim dionicima u lancu knjige.
> Definirati kreativne industrije u Hrvatskoj, pa tako i izdavaštvo/nakladništvo i knjižarstvo i omogućiti procjenu njihove ekonomske važnosti;
> Uskladiti klasifikaciju, pokrenuti promjene u NKD sustavu, ustanoviti nove parametre praćenja nakladništva i knjižarstva kao kreativnih industrija u Državnom zavodu za statistiku;
> Na nacionalnoj razini osnovati institucije potpore za razvoj sektora nakladništva i knjižarstva kao kreativnih industrija, za obrazovanje i trening, za praćenje i artikuliranje javne politike na nacionalnoj razini, ali i s preporukama za regionalne/lokalne strategije;
> Osnovati, u suradnji više institucija - HBOR/HAMAG/MINPO - liniju povoljnih kredita i bespovratne potpore za nakladnike i knjižare;
> Osnovati povjerenstvo, s predstavnicima ključnih institucija i agencija (MK, MZOS, MINPO, MINFIN, Porezne uprave, Carine..), s jednim ciljem: da prati poreznu, carinsku i ostalu regulativu vezanu za rad nakladništva i knjižarstva kao kreativne industrije, te osigura da se administrativne barijere za razvoj i izvoz dokinu ili smanje, a kroz promjene porezne politike da se olakša opstanak i osigura pretpostavke za razvoj sektora, primjerice:
- Ministarstvo poduzetništva i obrta rebalo bi tretirati izdavačku djelatnost kao proizvodnu i tako omogućiti izdavačima javljanje na svoje natječaje;
- Ministarstvo kulture, MZOS, Ministarstvo financija zajedno bi trebali osigurati smanjenje PDV-a na e-knjigu s 25% na 5% (izjednačiti s tiskanom);
- riješiti problem skupog izvoza knjiga (zbog demotivirajućih zakona, uredbi, i administracije, špedicije, itd...)
> Definirati kriterije za potporu Ministarstva kulture i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. "Knjiga bez ISBN-a - nepostojeća knjiga", kao takva ne smije otići u prodaju, ne smije biti otkupljena za knjižnice, dobiti potpore itd!
> Donijeti novi zakonski akt kojim bi se uredilo financiranje javnih potreba u kulturi, a što se tiče nakladništva i knjižarstva posebno analizirati potencijalne prednosti i nedostatke stvaranja posebnog zakonskog akta o knjizi/nakladništvu, te potaknuti raspravu o mogućem osnivanju Agencije za knjigu;
> Pripremiti prijedlog javne politike za znanstveno izdavaštvo, kao preduvjet spašavanja ovog specifičnog segmenta izdavaštva, za što je pak preduvjet i međusektorska suradnja (MZOS, MK, MINPO, ZNK, itd...);
> Ustanoviti sustav, redovito naručivati i provoditi istraživanja koja bi pratila nakladničku produkciju u cijelosti, što znači i izdavače - javne ustanove i privatne izdavače - kao i sve distribucijske i prodajne kanale; također je nužno pratiti kako produkciju i distribuciju, tako i čitanost.
> Poticati udruživanje malih nakladnika u klastere, radi organizirane zajedničke nabave i distribucije, smanjenja troškova proizvodnje kroz osiguravanja većih rabata u svim karikama proizvodnog lanca knjige;
> Poticati jedinice lokalne uprave da siguraju povlaštene najamnine za knjižarsku djelatnost, i za postojeće knjižare i za knjižare koje tek treba otvoriti (osigurati prostor) u sredinama, gdje ih nema dovoljno ili ih nema uopće;
> Ponovo uvrstiti zanimanje i obrazovanje za knjižara u sustav obrazovanja!
> Poticati programe za edukaciju, trening - poduzetničke vještine za nakladnike i knjižare kao kreativna poduzeća, ali i edukacije o intelektualnom vlasništvu i autorskim pravima kontinuiranim organiziranjem kratkih radionica o osnovama vođenja malog biznisa, gerila marketing-a, operativnog managementa, financijskog managementa (za nefinancijaše), poslovnog pregovaranja i drugih radionica po potrebi (u suradnji Knjižnog bloka i Poslijediplomskog studija Poduzetništvo Sveučilišta J.J Strossmayer),
> Poticati obrazovanje za izradu i vođenje projekata financiranih iz EU fondova - informacija o raspoloživim EU fondovima, načinima prijave, te strukturi prijavnog projekta, partnerstvima, načinu provedbe, praćenja i izvještavanja.
> Kreirati i implementirati dugoročnu nacionalnu strategiju poticanja čitanja, uključivši i nacionalnu kampanju za poticanje čitana. Nužne su promjene u politici Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, koje bi trebalo promijeniti plan lektire i način obrade lektire, ali i povećati broj sati materinjeg jezika u nastavi, koji je najmanji u Europi.
> Permanentno raditi na edukaciji novinara kulturnih ali i drugih redakcija, o praćenju knjige, svih segmenata nakladništva i knjižarstva.