Projekt 'Žene u suvremenom hrvatskom knjižnom nakladništvu' - godina prva

Godišnja istraživanja hrvatskog tržišta knjiga koje se od 2012. prezentira na dan manifestacije Noć knjige, s obzirom na broj pročitanih knjiga pokazuje da veći broj ženskih osoba pročita barem jednu knjigu u posljednjih godinu dana, odnosno da muškarci čitaju manje. Žene su nedvojbeno i veći kupci knjiga, i utoliko smo željeli prikazati da žene značajno participiraju i u hrvatskoj knjižnoj industriji. Kao i mnoge druge djelatnosti i nakladništvo se u javnosti često percipira kao pretežito muška djelatnost (a slično je dugo godina bilo s javnom percepcijom autora/ica u knjižnom sektoru - spisateljica, urednica, prevoditeljica, ilustratorica...) iako žene zauzimaju veliki udio u ovoj grani kulturnih i kreativnih industrija.

Stoga smo prilozima pod zajedničkim nazivnikom "Žene u suvremenom hrvatskom knjižnom nakladništvu" željeli da javnost stekne bolji uvid u participaciju žena u hrvatskoj knjiškoj sceni i industriji, što će, nadamo se, osnažiti i ostale žene, posebno mlađih generacija, da se i same upuste bilo u poduzetničke vode bilo u područje javnog djelovanja i kreiranja kulturnih i kreativnih politika.

Spisateljice, urednice, prevoditeljice, nakladnice, knjižarke, knjižničarke... iako u prvom redu mislimo o ovim djelatnostima kada govorimo o knjizi i nakladništvu zapravo je krug oko knjige znatno širi, i uključuje i druge važne djelatnosti (npr. novinarke u kulturi koje prate knjigu, pedijatrice koje pomažu roditeljima da njihovu djecu od malih nogu preko čitanja slikovnica senzibiliziraju za knjigu...), iz kojih dolaze pojedinke i pojedinci koji svojim radom i idejama, osmišljenim programima mogu znatno utjecati na položaj knjige i čitanje u društvu, pa čak i na promjenu paradigmi prema kojima se društvo postavlja prema knjizi i čitanju.

Kroz seriju portreta žena-poduzetnica u hrvatskom knjižnom nakladništvu, svojevrsnih mini case studies/studije slučaja, u 2023. godini predstavili smo 20-ak žena važnih u pojedinim segmentima hrvatske knjižne scene, te istovremeno njihove vlastite projekte, bilo da se radi o tvrtkama koje su pokrenule ili njima upravljaju, bilo da su svojim djelovanjem važne kao pojedinke/autorice (spisateljice, urednice, kritičarke, influencerice...). lako se u prvom redu fokusiramo na privatni sektor i poduzetništvo, tijekom provođenja projekta shvatili smo da da je potrebno istaknuti žene koje značajno djeluju u "vanjskim" sferama vezanim uz problematiku knjige i nakladništva, u smislu da djeluju u kreiranju kulturnih politika ili su zaposlene u javnom sektoru (državne institucije poput knjižnica, nakladnika u vlasništvu sveučilišta, novinarki u javnom servisu...).

Kroz format vrlo iscrpnih razgovora čitatelji su mogli saznati na koji se način predstavljena osoba odlučila baviti poslom u kojem se ostvarila, iz kojih je početnih premisa krenula, koristi li ili je koristila državne poticaje bilo u području samozapošljavanja ili redovitih fondova (npr. Poduzetništvo u kulturnim i kreativnim industrijama), s kakvim se problemima i zaprekama suočavala i kako ih je prevladavala, te koliko joj je pri tome pomagalo ili odmagalo to što je žena.

Nastojali smo prezentirati specifičnosti njihovog djelovanja (dominantnog koncepta, fokusa na npr. specifične nišne produkcije knjiga ili fokusiranost na ciljane segmente konzumenata knjiga) svake predstavljene sugovornice. Saznavali smo kojim se ciljnim grupama tj. knjižnim publikama svojim djelovanjima (npr. produkcijom knjiga) one obraćaju, postoji li tu neki prevladavajući "uzorak", te kako sve skupa zajedno (ali i sa svojim muškim kolegama na istim ili sličnim pozicijama) čine jedan zaokružen eko-sustav hrvatske knjige i nakladništva, sa svim njegovim vrlinama i manama.

Vjerujemo da smo ovom temom proširiti i krug potencijalnih čitatelja jer će se za nju zasigurno zainteresirati svi oni koje zanima položaj žena u društvu, pa tako i u specifičnom segmentu knjižnog nakladništva. Cilj nam je približiti temu ne samo tzv. knjiškoj publici (knižničar/ke, autori/ce, prevoditelji/ce, nakladnici, knjižari te ljubitelji knjige i čitanja) na način da i ona postane svjesnija uloge i značaja žena u segmentu knjižnog poduzetništva (i kreacije), već i široj zainteresiranoj publici, udrugama institucijama koje se ovim temama u svom djelovanju bave.

Istovremeno, želja nam je i kod mlađih čitatelja probuditi svijest o tome da još uvijek postoje obrasci ponašanja i percepcije koje žene "ne vide" ravnopravnima svojim muškim kolegama na istim ili sličnim pozicijama, kao i potaknuti one “starije”, koji su se već izborili za svoje pozicije u društvu, da eventualno osvijeste probleme s kojima se žene suočavaju i u knjižnom sektoru, ne bi li i na taj način pomogli generacijama koje dolaze iza njih da se izbore tj. kreiraju ravnopravnije odnose u društvu. Te i takve teme nastojat ćemo analitičnije obraditi u našim idućim prilozima jer vjerujemo da će se ovaj serijal nastaviti.

* Ovaj članak je objavljen u okviru projekta "Žene u suvremenom hrvatskom knjižnom nakladništvu" koji je sufinanciran sredstvima Agencije za elektroničke medije iz Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.