Prilagodbe

Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel

Marijo Glavaš ×

Razgovor • 09.01.2013.

Florin Lãzãrescu : O pisanju, smijanju i življenju

Što se tiče književnosti – bar kad govorimo o prozi – najvažnije pitanje i dalje vrijedi, bez obzira na vrijeme: jesi li sposoban ispričati predivnu, uvjerljivu, autentičnu priču za čitatelja? Mnogo je jako dobrih rumunjskih priča napisano u komunizmu, kao što se danas piše mnogo sranja. Poprilično vrijedi i obrnuto. Dokle god se ne pretvaraš da govoriš istinu, već pripovijedaš ljepotu života,...
Razgovor • 27.12.2012.

Maja Klarić : Putujem da bih iznova shvatila kako nemam pojma o životu

U poeziji ima itekako dovoljno mjesta za aktivizam, ali s njim treba oprezno, valja paziti da ne bi pjesme postale propagandni pamfleti, što se nerijetko znalo događati. Upravo to su zamjerali Sartreu i njegovim sljedbenicima, da to što pišu više nije ni književnost te da je etika posve izgurala estetiku. U četiri godine postojanja festivala Art Attack zaprimili smo svakakvih pjesama, ali smo isto tako svake...
Kritika • 24.12.2012.

Daša Drndić : Belladonna

Usredotočimo li se na romaneskni dio romana koji obrađuje socijalnu tematiku sadašnjice, nedaće koje snalaze muškarce, problem nemoći, starosti, siromaštva, bijede, bolesti i odnosa koje u današnjim uvjetima imaju zajednica i ustanove prema starijima, može se reći da rukopis Daše Drndić literarnim plućima upuhuje zrak u balon hrvatske stvarnosne proze koji se nadima i puknut će možda kad/ako...
Kritika • 28.10.2012.

Florin Lãzãrescu : Naš posebni izvjestitelj

Senzacionalizam, blještavilo, Madonnina haljina, a ne Bog, to su vijesti koje prolaze, upute su urednika, a najvažnije je dobro odabrati naslov - ne mora on biti ni u potpunosti u korelaciji s pričom koja slijedi, ali bitno je da zvoni, jer naslovi se čitaju, oni prodaju novine. Za kulturu tu nema mjesta, događaji kojima je prišivena etiketa prikladno gradirane tragičnosti uvijek imaju prednost. Kako nam je...
Kritika • 14.10.2012.

Jaume Cabré : Glasovi Pamana

Radnju romana Cabré je smjestio u Lleidu, jednu od četiri katalonske pokrajine, u selo Torena u kojem stari mještani pričaju da šumove (glasove) udaljene rijeke Pamano nije moguće čuti u selu, ali da ih neki ipak čuju - oni koji će uskoro umrijeti. Roman je i koncipiran tako, kao skok među glasove, u rijeku, s početnim poglavljima u kojima se čitatelj koprca iznenađen vrtlogom likova, ali čim se...
Kritika • 10.07.2012.

Olja Savičević Ivančević : Mamasafari (i ostale stvari)

U ciklusu Istanbulske razglednice autorica je osjenčala živost, raznolikost, kušnju grada koja kao da ne postoji nigdje u tom obliku osim na par istočnijih mjesta na Zemlji (kušnja neograničenog izbora i mogućnosti koju je prije više desetljeća Durrell tako dobro uhvatio u svom "Aleksandrijskom kvartetu"), a ujedno naglasila neraskidivost veza s mjestom i ljudima, životom koji je ostao i nastavio se...
Kritika • 11.06.2012.

Ahmet Hamdi Tanpınar : Institut za namještanje satova

Tanpınarov očaravajući prikaz društvenog života Istanbula u prvoj polovici dvadesetog stoljeća, usvojene zapadnjačke dokolice, spiritizam, psihoanaliza, sve to prikazano u sjajnim epizodama, aktualnost sveobuhvatne teme, čitava priča protkana jako dobrim smislom za humor, učvršćena zavidnim pripovjedačkim darom, čine "Institut za namještanje satova" knjigom koja bi svakome tko se želi...
Kritika • 03.05.2012.

Zoran Ferić : Kalendar Maja

Ferićev će pripovjedač svoju životnu priču satkati od niza smrti i klupka ljubavi, a u nastalom kolopletu rijetko će koji ljudski kontakt biti ili završiti obično, pri čemu jako brzo postaje jasno da nema nebitnih detalja, jer prepričan događaj iz prošlosti na nekoj od narednih stranica nadoveže se i uvijek pojasni sadašnju radnju ili postupak lika, čime roman čitavo vrijeme djeluje kao (i jest)...