Arhivisti na konferenciji u Novom Sadu raspravljali o arhivima u medijima

Na međunarodnoj konferenciji "Arhivi u medijima" koja se održala 16. i 17. svibnja 2013. u Novom Sadu arhivisti iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije i Srbije raspravljali su o prisutnosti arhiva u medijima, tj. o tome koliko je njihov rad vidljiv i prepoznat od strane šireg kruga, a ne samo stručnih korisnika koji građu arhiva koriste za svoja znanstvena istraživanja, te koliko mediji mogu pripomoći da se djelatnosti arhiva prepoznaju u njihovoj sveukupnosti i raznolikosti.

Naime, u arhivima su postali svjesni potrebe da se (pre)česta percepcija arhiva kao svojevrsnih "mračnih skladišta prašnjave građe" promijeni, i da se ukaže kako čuvanje arhivske građe uključuje, kao npr. u slučaju Hrvatskog državnog arhiva, pisanu baštinu nastalu radom središnjih tijela državne uprave, prosvjetnih, kulturnih, zdravstvenih i vojnih ustanova, te gradivo nastalo djelatnošću hrvatskog iseljeništva i istaknutih pojedinaca i obitelji iz hrvatskog kulturnog kruga.

Takvo bogatstvo građe moglo bi s drugačijim pristupom (samo)prezentacije arhiva biti i daleko zastupljenije u medijima, od tiskovnih pa do onih elektroničkih, no da bi se to dogodilo potrebno je i da arhivi sami porade na promjeni svoje percepcije u javnosti. Dijelom se to već počelo događati, no još uvijek je mnoštvo neiskorištenih mogućnosti, za što dijelom krivicu snose i arhivi sami, ali jednako tako i mediji koji, osim najčešće u slučaju kakvih političkih afera, nedovoljno prepoznaju potencijal građe koja se čuva u arhivima.

Kako se s vremenom mijenjalo financiranje arhiva (državna sredstva se smanjuju, i potrebno je pronalaziti modele barem djelomične poslovne samoodrživosti), a što će se u Hrvatskoj nastaviti i skorašnjim ulaskom u EU, logičnim se nametnulo i promišljanje na koji način su arhivi prisutni u medijima, i koliko uz njihovu pomoć djelatnosti arhiva postaju prepoznatljivije i većem broju ne samo stručnih korisnika.

Posebnu zanimljivost konferenciji je dao svojevrstan "dvostrani" pristup ovoj temi, pa su se osim zanimljivih stručnih izlaganja i promišljanja samih arhivista mogla čuti i izlaganja nekoliko izlagača koji dolaze iz drugačijeg okruženja, poput Branke Jajić (List Zrenjanin), Borisa Blažinića (Institut za kvalitetu i razvoj ljudskih potencijala), Sebastjana Jeretiča (Neuroagencija) i Nenada Bartolčića (Moderna vremena Info) koji su svaki iz svoje perspektive ukazali na potencijale i perspektive otvaranja arhiva široj javnosti, o modelima samoprezentacije istih putem interneta i društvenih mreža i sl.