Prilagodbe

Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Vijest • Piše: N. Bartolčić • 14.09.2011.

In memoriam: Michael Hart (1947. - 2011.)

Velike zasluge za razvoj e-nakladništva i uopće za promociju elektroničke knjige kao takve, nedvojbeno treba pripisati Projektu Gutenberg i njegovom osnivaču Michaelu Hartu, izumitelju e-knjige koji je prije nekoliko dana preminuo u 64. godini.

Na žalost, hrvatski mediji, osim časnih iznimki, nisu zabilježili tu vijest, čak niti oni koji svako malo, njušeći kakvu senzaciju, prepišu koju vijest i o sve prisutnijim e-knjigama.

Počeci Projekta Gutenberg sežu još u 1971. godinu kada je Michaelu Hartu u kompjutor "ukucao" američku "Deklaraciju nezavisnosti" (koja je zauzimala samo 5 Kb prostora na disku), i na taj je način ponudio tada još malobrojnim, uglavnom akademskim korisnicima Mreže.

Osnovna premisa na kojoj je Hart zasnovao projekt sastojala se u sljedećem: sve što se kao elektronički tekst (e-tekst) unese u kompjutor moguće je reproducirati nebrojeno puta - jednom kada su knjige slike ili zvučni zapisi pohranjeni u kompjutor (i na mreži), korisnicima su besplatno na raspolaganju nebrojene kopije istih. Naravno, pod uvjetom da je riječ o djelima kojima su istekla autorska prava.

S vremenom je Projekt Gutenberg postajao sve poznatiji, uslijedilo je izdanje cjelovitog Ustava SAD-a, zatim je na red došla Biblija (i i pojedine biblijske knjige), pojedina Shakespeareova djela... a kako su se standardi veličina datoteka povećavali, ubrzo je počeo rad i na knjigama poput "Alise u zemlji čudesa" ili "Petra Pana"... odašiljući u cyber prostor digiializirane kopije najrazličitijih knjiga. Hart je tako udario temelje knjižnice svih knjižnica, univerzalne digitalne knjižnice.

Današnji veliki igrači, Google, Amazon i ostali krenuli su kasnije, već dobro prokrčenim stazama.

Autor ovih redaka ovdje je zapravo prenio dio jednog svog drugog teksta o Michaelu Hartu i Projektu Gutenberg - "Besplatna književna baština", objavljen još u srpnju 2000. (!) godine u tadašnjem  tjedniku Fokus, stoga vas za još nešto novijih informacija upućujemo na jedan lijepi "In memoriam Michaelu Hartu" objavljen na portalu Gadgeterija.net .

– Povezani sadržaj –

– Pretraži sve članke –