Knjiški zajutrak : Rowling, Grass, Pamuk, Connery, slavisti, Držić...
Gruda se zakotrljala, a lavina tek slijedi... na svjetskom tržištu knjiga sve je više noviteta iako na vidiku nema onog pravog velikog hita koji bi nadoknadio gubitke koje je svjetskoj industriji knjiga donijela odluka Joanne K. Rowling da završi serijal o Harryju Potteru. Srećom, Rowlingova je odlučila i za najšire tržište (i u dobrotvorne svrhe!) objaviti zbirku bajki o čarobnjacima "Priče barda Beedlea" (izlazi 4. prosinca u izdanju Children's High Level Group), svojevrsni autoričin oproštaj od svijeta koji je voljela i s kojim je živjela pišući knjige o Harryju Potteru.
U međuvremenu svi pokušavaju pronaći odgovor na pitanje "što nakon Harryja Pottera?", no zasad ga nema na vidiku. Prošli je mjesec nekoliko autora dobro poznatih i hrvatskim čitateljima objavilo svoje nove knjige: nobelovac Günther Grass objavio je knjigu pod naslovom "Die Box" koja obuhvaća razdoblje od kraja pedesetih godina do 1995. godine, i nastavak je njegove autobiografske knjige "Dok ljuštim luk" , a još jedan nobelovac, turski pisac Orhan Pamuk objavio je novi roman "Muzej nevinosti", priču o ljubavi, braku, porodici i sreći, smještenu u današnji Istambul. Filmofile (i ne samo njih) zasigurno će zanimati autobiografija "Biti Škot" (Being A Scot) Seana Conneryja (zasigurno najboljeg Jamesa Bonda), koja otkriva brojne zanimljivosti iz njegovog života i karijere, ali je ponajviše zanimljiva po Conneryjevim promišljanjima škotske nacionalne povijesti i kulture.
U Dubrovniku traje 37. seminar Zagrebačke slavističke škole na kojemu sudjeluje 97 stranih studenata, nastavnika, istraživača i prevoditelja iz 27 zemalja koji su za svoju struku odabrali hrvatski jezik, književnost i kulturu. Dva su važna projekta kojima je Zagrebačka slavistička škola ove godine bitno obogatila hrvatsku kulturnu memoriju: antologija suvremene hrvatske proze "Tko govori, tko piše" Jagne Pogačnik, u kojoj je na oko 700 stranica napravljena kritička inventura hrvatske proze u zadnjih 15 godina, te izložba prevedenih knjiga hrvatskih pisaca i znanstvenika na strane jezike "Hrvatski jezik u Gutenbergovoj galaksiji" koju je priredila i uredila popratni katalog Ivana Vidović Bolt (razgovor s autoricom koji je vodio Delimir Rešicki možete pročitati u Glasu Slavonije).
A u Dubrovniku je nedavno predstavljena i knjiga prijevoda na čak 18 jezika najpoznatije komedije Marina Držića "Dundo Maroje" (praizvedene 1551. u dubrovačkoj Gradskoj vijećnici) koju je uredio akademik Luko Paljetak, a objavljena je povodom 500. obljetnice rođenja Marina Držića.