Prilagodbe

Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Vijest • Piše: N. Bartolčić • 22.11.2010.

Proslavljajući 150. godina knjižare Morpurgo, Split je Zagrebu opalio - pljusku!

Danas je vjerojatno svima jasno da je Zagreb grad koji do svoje kulturne tradicije nerijetko drži koliko i hrvatski političari do svojih predizbornih obećanja. Bez imalo sentimenta Zagreb se svojevremeno odrekao kultne Znanstvene knjižare na Cvjetnom trgu, a uskoro će i u prostoru nekadašnje knjižare Mladost u Ilici 30 (ili još prije kultne Kuglijeve knjižare) knjige zamijeniti Zarine krpice.

Srećom pa nisu svi hrvatski gradovi tzv. metropola, pa iako se o njima iz te iste metropole najčešće gleda s visoka i nerijetko s podcjenjivanjem, činjenicu da se u Splitu ovih dana proslavlja 150 godišnjica  knjižare Morpurgo a ne pretvaranje iste u kakav fast food ili kakav drugi konzumeristički projekt, vrijedi zabilježiti i podržati.

Ako bi na trenutak sportski rivalitet Zagreba i Splita prenijeli i na sferu kulture, moglo bi se reći da je grad Split proslavljajući 150. godina knjižare Morpurgo gradu Zagrebu opalio zasluženu - pljusku! Na žalost, mogli bi se kladiti da se Zagreb neće niti malo zacrvenjeti zbog nje.

Pa se radije vratimo Splitu. Za noviju povijest knjižare Morpurgo značajna je 1998. godina kada je tvrtka Škuna d.o.o. prepoznala vrijednost i identitet knjižare Morpurgo, i oživjela tradiciju prvog i najuglednijeg splitskog knjižara na istom mjestu, na vrhu legendarne Pjace.

U prepoznatljivoj tamno zelenoj boji s otisnutim zlatnim imenom, restaurirana su vrata i izlog pod budnim okom restauratora,  oživio se vizualni identitet povijesne vrijednosti jedne od najstarijih knjižara u ovom dijelu Europe. Ulazna vrata knjižare Morpurgo postaju prepoznatljiv brend u Splitu i široj okolici.


Evo što o knjižari Morpurgo piše Jakša Fijamengo:

Knjižara Morpurgo
na splitskoj Pjaci već je godinama kultno mjesto koje posjećuju ne samo redovni čitatelji, ljubitelji lijepe književnosti i drugih pisanih proizvoda duha, već i oni izuzetni, izvanserijski, nerijetko i sami pisci, i to - pokazalo se to kroz povijest - vrlo cijenjeni (Nazor, Ujević, Ivanišević, Parun, Maroević...), ali i svi oni kojima je knjiga, na osobit način, i umijeće i profesija i sudbina.

Smještena u samomu srcu Splita, uz bedeme Dioklecijanove palače, drevne jezgre grada, već punih 150 godina nije samo običan dućan koji prodaje knjige i s manje ili više interesa posreduje između pisca i izdavača s jedne te čitatelja s druge strane, već je i tihi promicatelj knjige kao društvenoga dobra i kulture kao važnoga segmenta sveukupnoga života jedne sredine.

Knjižaru je utemeljio Vid Morpurgo (1838.-1911.), istaknuti splitski nakladnik, tiskar, bibliograf, gospodarstvenik, knjižar i političar, član i neformalni organizator i savjetnik Narodnjačke stranke, koja je 1882. osvojila lokalnu vlast, a član prvoga gradskog vijeća bio je i ovaj narodnjak, kasnije i zastupnik u Dalmatinskomu saboru u Zadru. Njegova knjižara Libreria Morpurgo, otvorena 1860. godine, bila je od samih početaka djelovanja sjedište Narodne stranke u Splitu, gdje su se okupljali mladi intelektualci zaneseni preporodnim idejama.

U povodu njegove smrti zapisano je: "U njegovoj knjižari još prije nego se je počela razvijati borba u Splitu, okupljali su se prvi narodnjaci; tu su bili prvi sastanci sa kojih je naviješten u čitavoj pokrajini narodni pokret pa i za to je ime Vida Morpurga steklo uvaženje u cijeloj zemlji."

Teško je na jednome mjestu nabrojiti što je sve Morpurgo, inače Židov čiji su preci podrijetlom iz Maribora, činio na dobrobit Splita i hrvatskog naroda, ali je kao trajni spomen na njega ostala ova knjižara sačuvana u istomu prostoru u izvornomu obliku, i zaštićena imena i namjene. Knjižara je i danas svojevrsno okupljalište ljudi od pera i znanja, u njoj knjiga doista nije samo običan broj i serijski proizvod, već i - moglo bi se to i tako reći - subiće: naš suputnik i suradnik, prijatelj koji nas nikada neće napustiti; koji ne traži mnogo, a daje sve. Knjiga je u ovom prostoru sve, ali najmanje roba koja se pasivno nalazi na policama; a najbolje je kad ju se uzme u ruke, otvori, lista i iz nje čita.

Tomu prostoru i tomu čovjeku, čije se ime gotovo zaboravilo - a jedan je od najznačanijih Splićana u povijesti grada - namjera nam je prirediti svečanost koja će ujedno biti hommage hrvatskoj pismenosti, hrvatskoj knjizi i književnosti, danas i kroz stoljeća.


Program u sklopu proslave 150. godišnjice knjižare Morpurgo (od 22. do 24. studenog 2010.) možete pogledati ovdje.

– Povezani sadržaj –

– Pretraži sve članke –