Sastalo se Povjerenstvo za izradu Nacionalne strategije poticanja čitanja
Bilo je to 25. i 26. listopada 2012. godine kada je Goethe Institut Hrvatska, u suradnji s udrugom nakladnika ZANA, udrugom Knjižni blok i hrvatskim P.E.N. centrom, organizirao dvodnevnu konferenciju "Poticanje čitanja: njemačka iskustva i hrvatske perspektive" na kojoj je gostovala Sabine Uehlein, direktorica za programe i projekte zaklade Stiftung Lesen, koja od 1988. razvija programe poticanja čitanja u Njemačkoj.
Razgovaralo se tih dana o njemačkim čitalačkim projektima i mogućnostima njihove primjene u Hrvatskoj, a najvažniji rezultat s tog skupa bila je inicijativa da se i u Hrvatskoj potakne inicijativa za donošenje Nacionalne strategije poticanja čitanja, formirano je radno tijelo za provedbu te inicijative, kontaktirano je Ministarstvo kulture koje je prepoznato kao operativni izvršitelj (i potencijalni naručitelj) iste, u međuvremenu je održano i nekoliko radnih sastanaka, i konačno, nakon skoro godinu i pol dana, napokon je napravljen dugo čekani novi korak prema izradi Nacionalne strategije poticanja čitanja.
U Ministarstvu kulture RH, 17. ožujka 2014. godine održan je prvi sastanak Povjerenstva za izradu Nacionalne strategije poticanja čitanja. Povjerenstvo od 30 članova imenovala je ministrica kulture RH Andrea Zlatar Violić 18. veljače 2014. godine, a prema području rada formirano je šest skupina: Odgoj i obrazovanje - Škola i čitanje, Odgoj i obrazovanje - Predškola i čitanje, Institucije (knjižnice i čitanje), Izdavači i čitatelji, Hrvatski autori i čitanje i E-knjiga.
Zadaće Povjerenstva su izrada Nacionalne strategije za promicanje kulture čitanja i poticanja navike čitanja, izrada posebnog akcijskog plana za odgajanje i animiranje čitatelja najranije dobi, osmišljavanje posebnih mjera koje uključuju brigu za hrvatsku književnost i autore, stvaranje pretpostavki za kritičko čitanje književnih i neknjiževnih tekstova (razumijevanje vlastitog mjesta u društvu, suvremenosti u kojoj živimo), izrada mjera za osposobljavanje čitatelja za različite tipove čitanja književnih i neknjiževnih tekstova, osmišljavanje mehanizama praćenja čitatelja/ nečitatelja s ciljevima evaluacije primijenjenih programa poticanja čitanja i trajnog praćenja kulture čitanja u RH.
Na prvom radnom sastanku, koordinatorica izrade Nacionalne strategije Maja Zrnčić prisutne je upoznala s tijekom priprema za izradu Nacionalne strategije poticanja čitanja i planom rada. Inicijativa za osnivanje međusektorskog tijela za poticanje čitanje pokrenuta je u listopadu 2013. godine nakon konferencije "Poticanje čitanja: njemačka iskustva i hrvatske perspektive“ održane u Goethe-Institutu.
Pored formiranja povjerenstva u Ministarstvu kulture RH u veljači 2014. godine, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstvo kulture i Nacionalna i sveučilišna knjižnica prikupile su podatke o programima poticanja čitanja u hrvatskom osnovnim i srednjim školama i knjižnicama. Iz 323 odgojno – obrazovne institucije prijavljeno je 478 programa koji potiču čitanje. Iz 140 knjižnica prijavljeno je 367 programa, a Ministarstvo kulture sufinancira još 19 programa. Bila je to prilika i za razmatranje o međunarodnim iskustvima u programima poticanja čitanja. Predstavljeni su modeli i programi Poljske (Cijela poljska čita djeci), Australije (2012. je bila godina čitanja u Australiji), Velike Britanije (National Literacy Trust), Kanade, Južne Afrike (Drop all and Read), te Litve, Češke i SAD-a.
Nakon svega, održana je radionica koju je vodila Sanja Tišma, ravnateljica Instituta za razvoj i međunarodne odnose na kojoj su se sudionici, članovi povjerenstva bavili strateškim planiranjem, analizom stanja, SWOT analizom i strateškim ciljevima Nacionalne strategije poticanja čitanja.
Pod pretpostavkom da Povjerenstvo u brzom roku odradi svoj dio posla, ostalo je što hitnije preciznije odrediti tko je točno naručitelj (i budući vlasnik) Strategije za promicanje čitanja tj. tko će odgovarati za njezino izvršenje i osigurati financijska sredstva za njezinu hitnu ali i kontinuiranu provedbu u praksi, kako se ne bi dogodilo da smo dobili samo još jedan strateški dokument bez osiguranih realnih instrumenata koji će garantirati i sprovođenje predloženih strateških mjera.