Ako Hrvati manje kupuju knjige, koliko onda uopće potroše na njih?

U usporedbi s istraživanjem provedenim u mjesecu prosincu 2011. godine (GfK - Istraživanje tržišta knjiga u Republici Hrvatskoj - prosinac 2011.) rezultati ovogodišnjeg GFK-ovog istraživanja provedenog u ožujku 2013. pokazali su daljni trend smanjenja čitanja (u manjoj mjeri) ali i kupovanja knjiga (u većoj mjeri).

Kako istraživanje nije obuhvatilo i pitanje koliko su anketirani u proteklih godinu dana sveukupno potrošili na kupovinu knjiga (ne i na udžbenike), kao svojevrsna dopuna rezultatima GFK istraživanja poslužit će nam anketa ("Pokušajte procijeniti koliko ste potrošili na knjige (ne udžbenike) u 2012.") koju provodimo na portalu Moderna vremena Info, i rezultati na trenutnom uzorku od cca +250 posjetitelja portala, a s obzirom na profil portala za pretpostaviti i ljubitelja knjiga.

Rezultati ankete su sljedeći:

- do 200 kuna  =  13 %

- od 200 do 500 kuna  =  22 %

- od 500 do 1.000 kuna  =  24 %

- od 1.000 do 1.500 kuna  =  14 %

- od 1.500 do 2.000 kuna  =  12 %

- preko 2.000 kuna  =  8 %

- preko 3.000 kuna  =  4 %

- preko 5.000 kuna  =  3 %

Dakle, čak je 59 % kupaca koji u godini dana nisu potrošili više od 1.000 kuna na knjige, samo njih 15 % moglo si je priuštiti knjiga u ukupnom iznosu većem od 2.000 kuna, a najveći je broj onih koji su potrošili između 500 i 1.000 kuna - njih 24 %.

Očito je da se hrvatsko nakladništvo kreće u začaranom krugu, manje kupljenih knjiga povlači za sobom i manji broj novih naslova u ponudi, sve to znači i manje naklade koje pak ne omogućuju sniženje prodajne cijene knjige za koje će mnogi anketirani izjaviti da su im preskupe, posebno u kontekstu sveopće ekonomske krize.

Loše i za autore, i za nakladnike, i za knjižare, i za knjižničare... i naravno - za čitatelje.