Brojke potvrđuju uspješnost Međunarodnog beogradskog sajma knjiga 2013.

Podaci pokazuju kako svake godine broj posjetitelja, izlagača i novinara na Međunarodnom beogradskom sajmu knjiga raste. Prema upravo objavljenim službenim podacima organizatora, ovogodišnji Sajam knjiga posjetilo je 158.128 osoba, što znači da je ona veća od prošlogodišnje kada je registrirano 150.798 posjetitelja. Na Sajmu se ukupno predstavilo 897 izlagača, suizlagača i zastupljenih tvrtki.

No, ono po čemu se Sajam posebno izdvaja je izuzetna medijska propraćenost. Događanja na Sajmu pratilo je 1.324 akreditiranih novinara, od kojih 1.255 iz Srbije i 69 iz inozemstva – iz Njemačke, Francuske, Grčke, Belgije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Slovenije, Hrvatske, Ukrajine, Crne Gore, Rumunjske, Bugarske, Kanade, Irana i Japana.

Sajam je pratio i bogat programski sadržaj. Održano je ukupno 423 programa u organizaciji Sajma knjiga i izdavača, a samo u organizaciji Sajma knjiga realizirano je 89 programa. Postavljeno je i 6 izložbi posvećenih književnicima, knjizi i pismu. Listajući dnevni tisak svakodnevno se moglo čitati najave i izvještaje sa Sajma, i to na minimalno nekoliko stranica, a nerijetko i u vidu redovitih posebnih dodataka.

Zanimljivo je da iako su neki od stalnih posjetitelja Sajma konstatirali da i po broju prezentiranih naslova knjiga, pa i po gužvi, pamte i uspješnije godine, dojam brojnih posjetitelja "sa strane" (na Sajmu se moglo susresti i dosta nakladnika, urednika, knjižara kao i "običnih" knjigoljubaca iz Hrvatske u potrazi za dobrim knjigama, pa i zabavom) jest da je Međunarodni beogradski sajam knjiga i dalje najveća manifestacija ove vrste u bližem nam okruženju, i jedna od značajnijih u Evropi.

Bilo bi lijepo kada bi i zagrebački Interliber doživio jedan veliki zaokret u odnosu na sadašnju koncepciju, kada bi prestala organizacijska lutanja na relaciji Zagrebački Velesajam - Zajednica nakladnika i knjižara Hrvatske, a što sve koči daljnji razvoj Interlibera. Možda bi rješenje bilo u formiranje vanjskog Savjeta Interlibera, koji bi neopterećen raznim interesima izradio i predložio novi model ovog potencijalno kvalitetnog sajma, putem kojeg bi se prekinulo višegodišnja licitiranja s kvadratima i "konceptima", i gdje bi svaki izlagač dobio onoliko mjesta koliko stvarno zaslužuje, a brojna publika daleko konformije uvjete razgledavanja sajma kao i brojnije i kvalitetnije popratne programe.