Prilagodbe

Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Vijest • Piše: MV Info • 03.03.2008.

Hrvatska literatura u časopisu DIE HOREN

Najznačajniji časopis njemačke klasike Die Horen osnovao je Friedrich Schiller i između 1795. i 1797. u njemu su objavljivali Goethe, Fichte, Herder i Hölderlin. Kad je 1955 Kurt Morawietz - „svjesno slijedeći Schillera" kao simboličnu figuru pjesnika koji se zalagao za slobodu i ljudsko dostojanstvo - obnovio Die Horen utemeljen je jedan od uistinu najvažnijih časopisa posljeratne Njemačke, koji evo već 53 godine izlazi kvartalno objavljujući velika imena njemačke i svjetske literature.

Zahvaljujući zalaganju Györgyja Dalosa današnji urednik Die Horen  Johann P. Tammen odlučio je posvetiti hrvatskoj književnosti jedan broj - točno za Sajam knjiga u Leipzigu izlazi Die Horen sa slikom splitske nove rive na naslovnici (foto Feđa Klarić). Broj izlazi uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

Naslov cijelog broja je parafraziran citat Danijela Dragojevića: „Fabula rasa: Zagreb leži na moru", a broj donosi fotografije Splita Feđe Klarića, Zagreba Danka Vučinovića, crteže Igora Hofbauera, fotografije svjetlosnih objekata Gorana Petercola, foto-portrete autorica i autora ovog broja koje je uradila Andriana Škunca, poeziju Krešimira Bagića, Tomice Bajsića, Gordane Benić, Branka Čegeca, Tatjane Gromača, Zvonka Makovića, Branka Maleša, Miroslava Mićanovića, Ivana Rogića Nehajeva, Nikice Petraka, Delimira Rešickog, Andriane Škunca i Milorada Stojevića, prozu Stanka Andrića, Veljka Barbierija, Renata Baretića, Danijela Dragojevića, Slavenke Drakulić, Daše Drndić, Zorana Ferića, Marinka Koščeca, Gordana Nuhanovića, Luke Paljetka, Jurice Pavičića, Roberta Perišića, Ede Popovića, Borivoja Radakovića, Mime Simić, Romana Smića, Milka Valenta i Svjetlana Lacko Vidulića, te eseje Krešimira Bagića, Tee Benčić Rimay, Tonka Maroevića, Krešimira Nemeca, Žarka Paića, Helene Sablić Tomić i Igora Štiksa. „Marginalije" s citatima njemačkih autora o Hrvatskoj sastavio je Matthias Jacob. Uvodni esej napisala je urednica broja Alida Bremer.

– Povezani sadržaj –

– Pretraži sve članke –