Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Najava • Piše: MV Info • 04.12.2006.

Leonardo da Vinci: Atlantski kodeks
Održava se
05.12.2006.

U Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu u utorak, 5. prosinca 2006., otvara se izložba "Leonardo da Vinci: Atlantski kodeks". Nakon gostovanja u svim većim europskim prijestolnicama, izložba "Codex Atlanticus" predstavlja vizonarske domete Leonarda da Vincija, renesansnog umjetnika, znanstvenika i inovatora i u Zagrebu.

Posjetitelji će imati prilike razgledati više od 60 izvornih crteža iz "Atlantskoga kodeksa" Leonarda da Vincija u Hoeplijevu izdanju iz 1894. i 1904., koji potječu iz arhiva Akademije Linceja, kao i brojne modele strojeva koji stižu iz Leonardova muzeja u Vinciju, te iz povijesnih zbirki kakva je kolekcija Luigija Boldettija.

Javnosti se predstavlja priča o jednome od najglasovitijih Leonardovih kodeksa koji okuplja rasute listove s nacrtima genija iz Vincija, što ih je kipar Pompeo Leoni u drugoj polovini šesnaestoga stoljeća složio i ulijepio u velik album, kako bi spriječio da se nepovratno zagube. Naime, Leonardo da Vinci (1452.-1519.) oporukom je sve svoje knjige i zapise ostavio Francescu Melaziju (poznatom po izdanju Leonardova 'Priručnika za slikanje'). Interes za Leonardovu ostavštinu potkraj 16. stoljeća iskazao je kipar i kolekcionar Pompeo Leoni prikupivši 1300 zapisa i crteža, pretpostavlja se, pola od broja preostalog nakon Leonardove smrti. Prikupljeno je podijelio u dvije veće i nekoliko manjih skupina. Tako je nastao "Atlantski kodeks", najcjelovitija zbirka i danas intrigantne ostavštine genijalnog Leonarda da Vincija.

Naići ćemo i na mnoštvo veoma zanimljivih podataka o Leonardovu privatnom životu, o njegovim odnosima s moćnicima toga doba i s članovima obitelji, o njegovu proučavanju matematike i gramatike, o tome kako se razonodio pišući pripovijesti i zagonetke.

Ukratko, posrijedi je priča koja nastoji istodobno prikazati veličinu jednoga od najznamenitijih protagonista renesanse, a ujedno i njegovu ljudskost, njegove slabosti i svakidašnje probleme koji ga uvelike približavaju svima nama. Modeli strojeva pak pružaju prekrasne primjere tumačenja nekih od najpoznatijih Leonardovih studija, kao što su studije leta, ratovanja, vode. Među ostalim, moći ćemo se diviti velikoj lebdjelici, zračnome zavrtnju, oklopnim kolima, kugličnom ležaju.

No, to nije sve. Napori organizatora pred sebe su postavili još jedan važan cilj: da pokažu ne samo veličinu Leonarda da Vincija i njegovih projekata, nego i veleban put što su ga znanost i tehnologija prevalile nakon pet stoljeća koja nas dijele od renesanse. Uz Leonardove studije tako će biti izloženi predmeti visoke tehnologije, kao što su Ferrarijev motor ili pogon za helikoptere Agusta: tu je, primjerice, najnoviji tip stožastog kugličnog ležaja tik do Leonardova nacrta.

– Komentari –

– Povezani sadržaj –

– Pretraži sve članke –