Melita Rundek dobitnica književne nagrade 'Anto Gardaš' za najbolje prozno djelo za djecu i mladež u 2017.
Letači srebrnih krila
Prosudbeno povjerenstvo u sastavu Branka Primorac, Stjepan Tomaš i Diana Zalar pročitalo je trideset i dvije prijavljene knjige na natječaj za Nagradu „Anto Gardaš“, tiskane u 2017. godini: petnaest zbirki pripovijedaka, jednu filozofsku bajku i šesnaest romana.
Teme su bile vrlo različite: život u brojnoj/krnjoj obitelji, dolazak bebe, odlazak roditelja tinejdžera na rad u inozemstvo, invaliditet, Down sindrom, maligne bolesti, odnos prema starijim osobama, odnos prema životinjama ljubimcima, upoznavanje povijesti, ekološko osvješćivanje, zaljubljivanje i odljubljivanje, debatna natjecanja i kreativno provođenje praznika… navedene su samo neke od tema koje su zaokupljale spisateljice i pisce pristiglih knjiga. Velike su razlike u opremi knjiga, ali je opći dojam da se pomnije vrši korektura negoli urednički posao. Određenom broju knjiga trebalo je u rukopisu skratiti tekstove, sažetije i jasnije preformulirati rečenice, rukovoditi se maksimom „manje je više“.
U ovome mnoštvu izdanja izdvojila se nekolicina koja je zbog književno-umjetničkih i humanih vrijednosti, a i namijenjenosti djeci i mladima, ušla u uži izbor povjerenstva.
To su, prema abecednom redu, bili sljedeći naslovi:
- Tamara Bakran: "Gvalup i druge priče", Naklada Mala zvona, Zagreb, 2017.
- Nena Lončar: "Sve o Evi: vodič za sanjare", Ibis grafika, Zagreb, 2017.
- Julijana Matanović: "Vezanje tenisica s jednom nepoznanicom", Mozaik knjiga, Zagreb, 2017.
- Magdalena Mrčela: "Kako je Flegmarin postao kapetan", Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade, Zagreb, 2017
- Melita Rundek: "Letači srebrnih krila", Naklada Semafora, Zagreb, 2017.
- Jasminka Tihi Stepanić: "Dom iza žice", Naklada Ljevak, Zagreb, 2017.
Povjerenstvo je Nagradu odlučilo dodijeliti Meliti Rundek za roman "Letači srebrnih krila".
Obrazloženje prosudbenog povjerenstva
Melita Rundek renomirana je autorica knjiga za djecu i mlade koja se sustavno bavi suvremenom problematikom odrastanja, a time i fenomenima koji se odvijaju u virtualiziranom svijetu mladoga čovjeka. Već roman uspješno i duhovito problematizira čitanje kao izrazito afirmativnu, uzbudljivu (pa čak i ljekovitu) aktivnost. Autorica je promišljeno razvijala svoj autorski rukopis iz djela u djelo baveći se različitim temama, od zlostavljanja u obitelji i društvu, preko suvremenih oblika ovisnosti. Njena djela izviru iz duboko humanističkog stava i nepokolebljivog optimizma prema životu i svijetu koji mladi žive. Romanom vraća se na životnu važnost čitanja i strast prema toj sposobnosti, i to izvorno osmišljenom pričom koja doziva osnovnoškolsko dijete.
Autorica nas vodi u svijet posve malenih bića, koja žive tik uz knjige na policama. Obitelj knjiških moljaca (roditelji i djevojčica Tina koja je dobila ime prema Tinu Ujeviću, tatinom omiljenom piscu) ne žive kao štetočine i ne uništavaju knjige, već se hrane pričama, pjesmama i zanimljivostima koje u njima nalaze. Time je postavljen okvir u koji Melita Rundek smješta i širu obitelj spomenutih knjiških moljaca - suknenog moljca tetu Koko Flanel, krznenog - strinu Nutriju, žitnog - ujaka Marendu. U knjižnici žive i kukac Gregor Samsa (nekad čovjek iz priče Franza Kafke), zatim cvrčak skladatelj, te neprijatelji obitelji knjiških moljaca braća Zlobec – pauci Branislav, Budislav i Zlomislav.
Duhovito se prikazuju odnosi unutar obitelji, sukobi s nepismenim, agresivnim i neukim neprijateljima. Likovi se razlikuju i načinom govora. Lijepo i sadržajno govore oni koji su pismeni i koji vole čitati. Pogrešno i nespretno oni koji ne vole. Tekst je prožet aluzijama na likove i situacije iz proslavljenih knjiga za djecu, a neki od tih likova se i pojavljuju u djelu (čarobnjaci Gandalf, Merlin, Harry Poter). Na suptilan način dijete se upoznaje sa izumom pisma i tiskarskog stroja, poviješću knjige i knjižnica. Dobre likove krasi iznad svega ljubav prema pisanoj riječi. Upornost je jedna od njihovih vrlina, svijest da se do znanja ne dolazi lako, ali da je ono vrijedno truda.
Tako je to u životu, reći će lik tate moljca, najjednostavnije je puzati i gmizati, mnogo je teže hodati i skakati, a pobijediti strahovitu snagu sile teže koja nas vuče prema dolje i poletjeti, najteže je na svijetu. Simbolično, tu snagu imaju maleni kukci s krilima koji energiju i znanje crpe s polica prepunih knjiga.
Pozitivni likovi su u suprotnosti s antagonistima koji obezvređuju njihovu ljubav prema čitanju i knjigama, koji ne vide istinske vrijednosti i ljepote, a pokušavaju postići ciljeve na lak i brz način, uz pomoć agresije i nasilja. U tom smislu knjiga je vrlo jasna, a jasni su i simpatije i pozicije autorice. Situacije koje tjeraju na smijeh, dramatičnost i opasnost, uvjerljivo zamišljena priča bez pretjerano naglašenih pedagoških komponenti, likovi iz poznatih priča – sve su to elementi koji privlače mlade čitatelje.
Melita Rundek, kao osoba kojoj je knjižnica drugi dom, ima i spisateljsku snagu da uvjeri djecu u izrečeno.
Stjepan Tomaš - Branka Primorac - Diana Zalar
Letači srebrnih krila
- Naklada Semafora 10/2017.
- 193 str., tvrdi uvez
- ISBN 9789537341916
- Cijena: 13.27 eur
Preračunato po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 euro
Knjiga je prožeta aluzijama na likove i situacije iz proslavljenih knjiga za djecu, a neki od tih likova se i pojavljuju u djelu. Na suptilan način dijete se upoznaje sa izumom pisma i tiskarskog stroja, poviješću knjige i knjižnica. Iz ponuđenog arka vidljiva je namjera autorice da čitatelje upozna s likovima koji imaju vrline i slabosti, ali ih krasi iznad svega ljubav prema pisanoj riječi.